Arhiva

Čovjek je nekada znao da uspostavi odnos prema prirodi i ponašao se prema njoj kao saradnik, ocijenio je turizmolog Milenko Pasinović gostujući u emisiji Razgovori nedjeljom Radio Kotora.

Kaže kako nekada čovjeku nije bilo u prvom planu da iskoristi prirodu, već da je obogati svojim prisustvom i djelima, „o čemu govore i gradovi na području Kotorsko-risanskog zaliva  i čitave Boke, građeni na principu da budu sa njom u saglasnosti“.

„Nismo imali ni šestospratnice ni desetospratnice, nismo imali ovakvu gustinu naseljenosti kakvu danas imamo“, kaže Pasinović i dodaje da samo na području Kotorsko – risanskog zaliva danas živi 18.319 stanovnika, što je 80 % od ukupnog broja na području opštine Kotor.

Pored toga, na taj broj stanovnika je i 81 % izgrađenih kuća. (Foto - Radio Dux)

„Danas imamo još i kuće koje služe za odmor, ne za stalno stanovanje, tako da imamo gotovo udvostručen broj stanovnika na ovom malom prostoru, što se manifestuje prije svega na način gradnje koja nije imanentna ovom prirodnom pejzažu. Ona opterećuje kvalitet života svih nas jer vrši pritisak na obalu, na druga javna dobra koja nemaju toliki kapacitet da prihvate ovoliki broj stanovnika.

I što je vrlo interesantno, na ovoliki broj novoizgrađenih zgrada i stanova nemamo prateće sadržaje, izgrađene prodavnice, apoteke, ambulante, pošte, dječja igrališta, parkirališta... Dakle, jednostavno jedno drugo ne prati.

Ne vodimo računa o kapacitetu prirodnog prostora. Gdje će ti stanovnici koji nisu u prvoj liniji da se kupaju, gdje će da koriste more?

Mi imamo javne površine u unutrašnjosti zaliva, samo za 3 do 3,5 hiljade stanovnika. To je javna površina, ovo drugo su sve privatne.

Pri tome zaboravljamo da je ovdje poslije 1990. useljeno preko 15,5 hiljada stanovnika sa područja drugih država bivše Jugoslavije, što je daleko više opteretilo Boku nego što je opterećuje prirodni priraštaj stanovništva“, kaže Pasinović.

Time, kako dalej navodi, nije zaustavljeno useljavanje, nego se ono nastavlja.

„Dakle, jednostavno ne vodimo računa o drugim sadržajima koje koriste stanovnici. Nama je izgleda jedino mjerilo  postala  stambena površina ili stan, što svakako nije u redu“, kazao je Pasinović.