Arhiva

“Vrhunski sport trebalo bi da predstavlja isključivo igru, zadovoljstvo i najbolju promocije svake države, a danas je vrlo često biznis u okviru kojeg uz konkurentnost, nažalost ide i korišćenje nedozvoljenih supstanci koje mogu dovesti do nerijetko fatalnih posljedica po ljudski život – čulo se na  tribini pod nazivom “Sportska kardiologija” koja je održana sinoć u prepunoj sali kina “Boka.

Prisutne je u ime organizatora na početku pozdravio direktor kotorskog Doma zdravlja dr Igor Kumburović.

"Obični ljudi, rekreativci, a čak i mnogi profesionalni sportisti ne znaju pravu istinu o dopingu, već samo nagađaju. Dolaze u situaciju da umjesto vjere da je sport sinonim za zdravo, zapravo upadaju u najgoru zamku upropaštavanja zdravlja, a cijena je često reskiranje vlastitog života. Pitamo se zašto to rade, a odgovor je da se tako ponašaju kako bi ostali konkurentni. No možda je razlog upravo i neznanje" – kaže dr Kumburović. Ističe značaj edukacije i navodi da ne smijemo biti pasivni posmatrači jer smo na taj način, kako navodi, saučesnici u dopingu. "Zar ne bi vrhunski sport trebalo da bude igra, pitanje nacionalnog prestiža, ponosa i promocije svake države. Da li je čist sport prava utopija i da li možemo ovakvu situaciju uporediti sa nečim drugim – možda drogom ili alkoholom...To ne znači da možemo biti pasivni posmatrači jer time priznajemo da smo saučesnici u dopingu. Konačno dolazimo do cilja, a to je edukacija i upoznavanje sportista sa svim zamkama, opasnostima i posljedicama korišćenja dopinga. Zato smo danas tu, kao prije svega odgovorna zajednica - da čujemo, pitamo i naučimo, a srećom imamo i od koga" – poručio je doktor Kumburović najavljujući govornike.

Ministar sporta i dugogodišnji profesionalni sportista Nikola Janović primjer je kako se do vrhunskih sportskih rezultata može doći uz poštovanje zdravog načina života. On navodi da je tokom dugogodišnje sportske karijere nažalost nailazio i na drugačije primjere, ali i upozorava mlade ljude da je doping lavirint iz kojeg je teško pronaći izlaz.{gallery}a17tribinasport{/gallery}

"Vjerujem da je svima u sali kristalno jasno da je sport sve manje igra i rekeracija, a sve više unosan biznis ... Zašto ne reći jedna velika industrija novca. Nažalost, ni sportisti nisu pošteđeni te trke za profitom niti mogu ostati imuni na tu bolest savremenog sporta. Naprotiv, sve češće plaćaju danak takvom poretku stvari. Cilj dakle opravdava sredstvo, a nerijetko to bude i doping. Svjedoci smo, ipak, sve rigoroznijih doping kontrola u olimpijskim sportovima koje ulivaju nadu da doping neće proći. Ima ta priča mračniju stranu medalje. I među sportistima ima pojedinaca nesposobnih da na etički način dosegnu vrhunske rezultate, svojim trenutnim fizičkim predispozicijama i mogućnostima, već često posežu za takozvanim zabranjenim voćem i isto takvim metodama. Pod parolom da je iskušenjima najlakše odoljeti tako što ćemo im se prepustiti, vjerujem da se motivi za korišćčenje dopinga i drugih nedozvoljenih supstanci kriju u nezadovoljstvu postignutim rezultatima sportiste, želji da se izbori sa steresom, uvjerenju da i drugi koriste doping, usljed nedostatka samopouzdanja i znanja o posljedicama dopinga, tu su i pritisak od strane trenera, dokazivanje pred porodicom i prijateljima, saigračima, navijačima. Ali ono o čemu sportisti ne razmišljaju jesu posljedice – crveni karton za profesionalno bavljenje sportom i što je još važnije - i ne shvataju da su od trenutka kada su počeli da uzimaju doping ušli u lavirint iz kojeg je teško pronaći izlaz" – kaže Janović. On ističe da su sve pobjede pod dopingom pirove, a posljedice često i fatalne po život. "To kažem kao ministar sporta, a ovakvih primjera sam se kao sportista i nagledao i naslušao. Na tron šampiona se može popeti bez ikakvih pomagala jer da sam se na njih oslanjao - u slučaju da se izmaknu, ja bih padao. Uložio sam dosta truda, bilo je dosta odricanja...Ipak, ne samo da nisam nikad koristio doping, već na njega nisam ni pomislio. Jedna od prvih lekcija za mlade ljude koji odluče da zaplivaju sportskim vodama jeste ta da će uz doping jednog dana možda i postati pobjednici, ali će nakon korišćenja nedozvoljenih supstanci biti doživotni gubitnici" – poručio je Janović.

Kardiolog dr Mihajlo Vukmirović - specijalista interne medicine u Kliničkom centru Crne Gore i predsjednik Udruženja sportskih kardiologa Crne Gore govorio je o iznenadnoj srčanoj smrt kod sportista.

"Najšečći razlog naprasne smrti kod sportista starijih od 35 godina je infarkt, a kod mlađih su najčešće razlozi strukturne promjene – uvećanje ili zadebljanje srca koje je uglavnom rezultat genetike ali se dešava i usljed velikih napora" - kazao je, pored ostalog, doktor Vukmirović.

"U Crnoj Gori nemamo precizan podatak o broju ljudi koji umru naprasno, ali se to nažalost dešava i moramo se zajedničkim silama truditi da toga bude sve manje. Ako se usmjerimo na napredne civilizacije današnjice, imamo podatak da uprkos prevenciji i borbi za očuvanje zdravlja–u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje izneneda umre do 450 hiljada ljudi, među kojima je čak 100 sportista. Problem kod naprasne smrti je to što se javlja kod onih osoba koje ranije nisu imale nikakve simptome. Zato komunikacija na relaciji ljekar-pacijent mora biti češća i kvalitetnija, kako bismo probleme prevenirali savjetima i medikamentima. Genetika je u cijeloj priči jako važna. Ukoliko u porodici imamo nekoga ko je naprasno umro prije četrdesete godine, onda imamo i razlog da posjetimo kardiologa kako bi ljekar utvrdio postoji li određena sklonost i na vrijeme reagovao" – kaže doktor Vukmirović. On navodi i da je problem što odjednom, bez obzira na dosadašnji način života, godine i predispozicije, odjednom svi želimo da se bavimo sportom. "Sve više je nas koji želimo da se bavimo sportom. Mi koji smo godinama izbjegavali fizičku aktivnost i vrijeme provodili u sjedećem položaju, hoćemo da preko noći budemo vrhunski sportisti i da izgledamo sjajno, a to je nemoguće jer je za sve potrebno vrijeme. Neophodno je doziranje i prilagođenost trenutnom psihofizičkom stanju, doziranje kada su u pitanju ishrana, odmor, fizička aktivnost. Umjerenost je jako važna u svemu jer nam brojni problemi poput onih u porodici, na poslu, onih koji se tiču egzistencije – mogu ugroziti zdravlje", kazao je dr Vukmirović.

Kardiolog dr Davor Kumburović, specijalista interne medicine u kotorskoj Opštoj bolnici govorio je o dijagnostičkim metodama u testiranju pacijenata.

"Dijagnostika počinje već kad prvi put vidim pacijenta koji uzlazi u moju ambulantu, slijedi anamneza jer je dobra anamneza preko devedest odsto dijagnoze. Potom je na redu klinički pregled, koji nas usmjerava, imamo i EKG zapis, ehokardiografiju, a tek nakon toga dolaze na red specifičnije metode poput ergometrijskog testa. U pitanju je test opterećenja koji se, pored ostalog, koristi u dokazivanju ili isključivanju postojanja koronarne bolesti. Ovaj test je od prilike u osamdesetpet odsto slučajeva vjerodostojan. Imamo i test koji se zove stresna ehokardiografija – farmakološki test kojim se pacijent ne opterećuje mehanički i smjestio bih ga ispred ergometrijskog. Prednost je što u toku izvođenja ovog testa imamo i ultrazvučno praćenje u okviru kojeg možemo zapaziti i promjene u srčanom mišiću odnosno u načinu njegovog kretanja u naporu. Pojašnjenja radi - kada je u pitanju koronarna bolest, taj krvni sud nije u mogućnosti da u naporu snabdijeva sa onoliko kisika koliko je takvom srcu, organizmu i ostalim organima neophodno u tom momentu i mi to onda jasno vidimo tokom testiranja ove vrste" – rekao je, između ostalog, doktor Davor Kumburović. On je ukazao na značaj tribina ove vrste koje su, kako je naveo, najbolji put da promijenimo način razmišljanja kada je u pitanju očivanje zdravlja. "Cilj ovakvih skupova je da podignemo našu svijest i naučimo da redovno idemo kod ljekara, da naučimo da osluškujemo organizam, da sprovodimo zdrave stilove života ...Važno je znati da su ljekari tu za svaku nedoumicu koja se tiče vašeg zdravlja i da smo na zajedničkom zadatku" – poručio je dr Kumburović.

O doping kontroli sportista i načinu realizovanja ovog procesa govorila je specijalista medicine sporta u Domu zdravlja Kotor dr Jelena Milutinović - Pejović. "Doping je definisan kao postojanje jednog ili više prekršaja propisanih anti-doping pravila. U pitanju su sve supstance i metode koje jednog sportistu dovode u nefer prednost u odnosu na rivala, bez obzira na njegov talenat ili trening. Jedan broj sportista želi pobjedu po svaku cijenu, ne misleći na zdravlje niti na sportsku etiku. Zato je strategija borbe protiv dopinga - zaštita zdravlja sportiste i pružanje jednakih uslova svima ali i sprječavanje narušavanja etike u sportu i u medicini" – rekla je dr Milutinović Pejović. Ona se tokom svog izlaganja osvrnula i na značaj redovnih pregleda sportista, naročito kada su u pitanju najmlađi. "Iako je zakonska procedura po pitanju pregleda mladih sportista jasna, činjenica je da odaziv nije najbolji. Nemamo ni adekvatnu kontrolu tih pregleda. Sportsko-medicinski pregled se radi na svakih šest mjeseci, jednom godišnje je potrebno kontrolisati krvnu sliku, prije početka bilo kakve sportske aktivnosti neophodno je uraditi ozbiljan sportsko-medicinski pregled koji obuhvata i laboratorijske analize i antropometrijska mjerenja, provjenu visine rasta, procjenu predispozicije za određeni sport, kardiološku dijagnostiku....Mislim da roditelji nisu dovoljno edukovani o dinamici pregleda, pa mladi sportisti nerijetko počinju sa pregledima tek kad im je to potrebno zbog unošenja ovog podatka u takmičarsku knjižicu, pa zato i obave pregled. Dobro bi bilo pripremiti interesantne spotove i predstaviti ih roditeljima, pokazati im kako da djecu pravilno uvedu u svijet sporta. Doktorka kaže da je specijaklista sportske medicinje od 2013. godine i da već postoje baza podataka i kartoni sportista koji redovno dolaze na sistematske preglede. " Dobar dio sportista ima svoje kartone, ali je nažalost mnogo više onih koji još nijednom nisu bili na sportsko-medicinskom pregledu, a uveliko se bave sportom" – kazala je doktorka Milutinović Pejović.

Podsjetimo, tribinu "Sportska kardiologija" organizovali su Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor, Dom zdravlja Kotor i Udruženja sportskih kardiologa Crne Gore.