Arhiva

Knjiga "Socijalno ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka", autora Jovana J. Martinovića predstavlja dragocjeni naučni doprinos proučavanju, ne samo Kotora već i istorije balkanskih, mediteranskih i evropskih gradova ovog perioda, rečeno je na promociji održanoj u palati Grgurina.

Izdavači knjige na 469 strana teksta, podijeljene u šest istorijskih poglavlja, koja je ustvari Martinovićeva, zbog administrativnih razloga, neodbranjena doktorska disertacija, su Pomorski muzej Crne Gore i Opštinska javna ustanova Muzeji

Novi direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović je kazao da mu pričinjava čast da manifestaciju "Noć muzeja" provede sa čovjekom koji je cijeli svoj život posvetio proučavanju i istraživanjima arheoloških lokaliteta i unapređenju, ne samo arheologije, već i svih njoj srodnih grana.

"Sa čovjekom koji u svom srcu ima mjesta za obućara i za gospodina, koji nam je ostavio čitavo bogatstvo pisane riječi i koji jednostavno ima odgovor na sva pitanja vezana za prošlost našeg kraja", kazao je Radulović.

On je najavio "potvrđivanje postignutog nivoa i dostignutih standarda u poslovanju Muzeja uz dalje unaprjeđenje, kako muzejske djelatnosti i ukupnog napretka u razvoju naše kulture i njenog svrstavanja na dostojno mjesto u zajednici evropskih i svjetskih civilizacija".

Bivša direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Mileva Pejaković Vujošević je kazala da Martinovićeva knjiga obrađuje 30 vlastelinskih i 73 pučanske kotorske porodice. {gallery}a17jovicam{/gallery} 

"Autor se osim njih bavi slugama, robovima i šegrtima, koji su predstavljali najniži društveni sloj u Kotoru. Autor se bavi i robno novčanim odnosima u Kotoru, mjernim i novčanim jedinicama, vrsti robe i plovnim sredstvima u prometnoj kotorskoj luci. italijanskim trgovcima koji su radili u Kotoru... Njihovo prisustvo svjedoči da je Kotor tokom prve polovine 14. vijeka predstavljao naprednu komunu koja je dovodila značajni broj stranih trgovaca i poduzetnika. Martinović je za pisanje koristio temeljne izvore iz Istorijskog arhiva u Kotoru, Državnog arhiva u Dubrovniku i Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga je dragocjeni naučni doprinos proučavanuju ne samo Kotora već i istorije balkanskih, mediteranskih i evropskih gradova prve polovine 14. vijeka", kazala je Pejaković Vujošević.

Prof. Gracijela Čulić je rekla da je pojava ove knjige "u vrijeme kada se one masovno promovišu i izlažu na sajmovima, za grad Kotor i širu kulturno-naučnu javnost veoma značajan i važan kulturloški doprinos socijalnoj ekonomskoj i kulturnoj povjesti Boke Kotorske i Crne Gore".

"Od nezaobilaznih Majerovih kotorskih spomenika "Monumenta Catarensia", prve knjige iz 1851. i druge iz 1981. knjiga našeg autora Jovice Martinovića, djelo je koje će istraživačima istorije biti neophodan brevijar za značajne spoznaje socio- ekonomskog i kultrnog života grada Kotora i kompleksnih povjesnih događaja u regiji Boke Kotorske u 14. stoljeću.. Jovičina knjiga, knjiga enciklopedijskih dometa, impresivna tematski raznolika, je i riznica etničkih, socio-kulturnih i političkih saznanja o vremenu i prostoru grada Kotora i njegovog distrikta", kazala je Čulić

U zaključku kaže : "Kotor je sidrište, memorija vremena, razum za nerazumne, vertikala gdje se srijeću prošlost i sadašnjost". "Zasijeniti zablude i besmislene procjene u sadašnjosti zadatak je budućnosti, znanja i upornosti.. Za stvaranje ove značajne studije Jovici možemo istinski zahvaliti. Ona će podučavati generacije što dolaze, učiti neuke, a gradu Kotoru još jednom pokloniti oreol vječnosti", kazala je Čulić.

Autor knjige "Socijalno ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka" Jovica Martinović je kazao kako su ga već kao stipendistu na studijama arheologije, odnosno kustosa-pripravnika Pomorskog muzeja u Kotoru, kasnih 50-tih i ranih 60-tih godina 20. vijeka, počela zanimati heraldička znamenja kotorske vlastele, sačuvana na portalima plemićkih palata ili drugih zgrada i na tek otkrivenom "Campo Santo" u samostanu Sv. Franja na Šuranju.

"Takođe sam na tavanu muzeja pronašao jednu drvenu kutiju iz zaostavštine bivšeg Muzeja Bokeljske mornarice u kojem je bilo preko 100 malih štitova sa obojenim grbovima bokeljskih plemićkih obitelji koje su izložene u ovoj sali. S druge strane upoznavanje sa originalnim notsrkim ispisima prve knjige Kotorske kancelarije iz vremna 1326. do 1335. godine koje izdao stari kotorski profesor, pomalo i zaboravljeni Anton Majer, u kojima su sačuvani do tada, pomalo prenebregavani i preskakani podaci o genealogiji članova vlasteoskih rodova Kotora i o njihovoj djelatnosti u kotorskom društvu toga vremena, omogućili su nastajanje mog prvog rada o heraldici i genealogiji patricijskih porodica Kotora još davne 1964. godine", kazao je Martinović.

Kompletnu analizu svih pomenutih i ostalih, kasnije dobijenih podataka, Martinović je sakupio u jednu cjelinu 2007. godine, prijevljenu kao doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Međutim zbog birokratija fakultetskog dekanata tek nakon skoro dvije godine i već priihvaćene odobrne disertacije na Senatu Univerziteta, obaviješten je da se u međuvremenu prešlo na bolonjski sistem i da mora ponovo u klupe, da sa 74 godine odsluša šest semestara i plati visokui članarinu, što mu, kako je kazao, nije palo na pamet pa je disertaciju povukao.

Knjiga čeka još četiri godine na objavljivanje, dok dva muzeja nisu pokrenula izdavanje, a publika bila u prilici da sinoć prisustvuje zvaničnoj promociji Martinovićeve "Socijalno ekonomske strukture društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka".

Jovica Martinović je pripremio i još nekoliko naslova (Grbovnik Boke Kotorske i Zaliv svetinja (o crkvama obije konfesije)), koji, kako je kazao, čekaju bolja vremena za objavljivanje

Promociji je prisustvovao i Aleksandar Dajković generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Crne Gore. U muzičkom dijelu programa učestvovao je muzički sastav "Škuribanda". Program je vodila Dolores Fabian.

Manifestacija „Noć muzeja" ove godine se organizuje 20. maja, a toga dana - nacionalni i lokalni muzeji bili su otvoreni do kasnih večernjih sati.
„Ministarstvo kulture, u okviru međunarodne manifestacije Noć muzeja, daje podršku muzejima u Crnoj Gori da prezentuju, valorizuju i približe najširoj javnosti pokretna kulturna dobra, koja se čuvaju u njima" – saopšteno je iz ovog resora.

„Noć muzeja" je manifestacija koja se od 2005. godine, na inicijativu i u koordinaciji sa Francuskom muzejskom direkcijom, u evropskim muzejima organizuje pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO ICOM i to u subotu najbližu 18. maju, kada je Međunarodni dan muzeja.