Arhiva

U organizaciji Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo Kotor 1839, juče je završen dvodnevni kurs pod nazivom "Kaligrafska radionica".

Na kaligrafskoj izložbi priređenoj tim povodom juče u riznici Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Starom gradu, rečeno je da će "ćirilica opstati, ali da od nas zavisi da li će se čuvati i sačuvati i da li će je kao kulturnu baštinu preuzeti drugi, ukoliko i dalje nastavimo da je odbacujemo čak i tamo gdje je u zvaničnoj upotrebi".

Kaligrafsku izložbu i radionice priredile su i vodile Tatjana Janković i Snežana Đurđević.

Publicista Dušan Todorović predstavio je multimedijalnu video prezentaciju „Kultura ćirilice" koja se bavi pismenošću Srba od najstarijih vremena sa osvrtom na prvo poznato slovensko pismo - glagoljicu, pa do najstarijih ćiriličnih spomenika od 9.v. i nadalje do Vukove reforme i modernog doba.

Po riječima paroha kotorskog, protojereja – stavrofora Momčila Krivokapića, ćirilicu u Crnoj Gori sačuvala je Srpska pravoslavna Crkva.{gallery}a17kaligrafija{/gallery}

"Održavanje radionice je vrlo značajno. Svako čuvanje ćirilice, svako stavljanje akcenta na ćirilicu, nama dodaje na onome što je naša osnova i zvanje. Ma koliko bi Crkva danas trebalo da se bavi samo Jevanđeljem, da nije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, pitanje je gdje bi ćirilica bila. Nažalost, i u nekim krajevima gdje nema protjerivanja ćirilice, kao u centralnoj Srbiji, sve manje je u upotrebi. Katastrofalan podatak koji sam čuo od naših gostiju je da se ćirilica koristi samo 10 %, iako nikakve represije nema. To je vjerovatno posljedica nesrećnih dešavanja u još nesrećnijoj Jugoslaviji. Neko je imao dobru namjeru, ali činjenica je da je Jugoslavija bila grobnica srpskog naroda i srpske kulture", kazao je Krivokapić.

Književnica Janja Todorović održala je predavanje "Ćirilica kulturna i duhovna baština srpskog naroda". Ilustrujući problem sve manje upotrebe najsavršenijeg pisma na svijetu, u kojem svako slovo ima jedan glas, iznijela je i podatak da su u centralnom dijelu Srbije sva imena gradova napisana latinicom. Postoji opasnost, navodi dalje, da ukoliko se srpski narod odrekne ćirilične kulturne baštine, to preuzme drugi. "Imamo suviše razloga da ćirilicu afirmativno držimo, ne samo u ličnom životu nego institucionalno, koliko je to moguće, a tamo gdje to nije moguće da se organizovano borimo za nju jer je vrijednost koju ne treba olako izgubiti. I Sveti Sava i NJegoš su pisali ćirilicom. Iako su imali izbor i bili pred izazovom modernizma tih vremena, ostali su reper i temeljne ličnosti naše civilizacije i našeg identiteta i trajanja kroz vjekove, ali i svjetski i nadnacionalni, što su bili u svakom pogledu i što je jako bitno. Nemojmo da budemo mi oni koji će ugasiti tu svjetlost i prihvatiti da ono što i nije samo jedino naše ovlada našim dušama trajno. Mislim da za to imamo duhovne sile, duhovne snage i da možemo. Neka slovenski prosvetitelji, koje ćemo za koji dan proslaviti, Ćirilo i Metodije, budu s' nama i da nam duhovno tajanstveno pomognu u tome", poručila je Todorović.