Arhiva

Istorijskom arhivu Kotor neophodna je pomoć u iznalaženju rješenja kvalitetnijeg pozicioniranja na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou, čulo se u emisiji „032" .

Gošće emisije, načelnica Istorijskog arhiva Snešana Pejović, smatra da „centralizaciju, etatizaciju i ostale stvari sprovođene od 90-tih godina treba napuštati, jer to nisu razvojne tendencije". „Nema potrebe da na taj način funkcionišemo. Treba ispitati sve mogućnosti da Istorijski arhiv Kotor makar pređe iz aktuelne uprave i bude institucija kulture. Da se pod istim uslovima, kao muzeji i biblioteke, brine o kulturnoj baštini, a ne da bude na nekakav način pod ingerencijom državne uprave koja apsolutno nema sluha generalno za arhive, a pogotovo ne za one tipa Istorijskog arhiva Kotor. Nadam se da ćemo prvo dobiti pomoć u kadrovskom razvoju. Moramo povećati broj izvršilaca, rješavati smještajno pitanje, osloboditi prostor depoa u drugom arhivskom odsjeku i možda sudsku građu, radi naučnih istraživača, nekako objediniti. Prostorna mogućnost za to ne postoji u ovoj zgradi. Treba neko da nam pomogne iz lokalne ili državne zajednice, kako bi se našlo rješenje da se jedna institucija sa tako značajnom kulturnom baštinom pozicionira u lokalnoj zajednici, državi, a i na međunarodnom nivou u skladu sa očekivanjima te međunarodne javnosti", kazala je Pejović.

Pejović ističe i problem nedostatka istraživača arhivske građe.

„Umjesto da se bavimo teškim poslom sređivanja arhivske građe i raspoloživih fondova u Arhivu, i učinimo ih dostupnim naučnoj javnosti, a ne zaboravite da je građa na stranim jezicima i starim pismima nedostupna velikom broju istraživača u Crnoj Gori, mi bukvalno radimo bez njih. Upravo podloga za njihove naučne radove i istraživanja treba da bude naš arhiv, da krenu iz njega pa tek onda u Veneciju, Beč... Nažalost, čast izuzecima, gotovo ih nemamo. Imamo istraživače naše arhivske građe iz regiona i inostranstva", kaže Pejović.

Aktuelan je i problem zaštite vrijedne i oštećene arhivske građe u okolnostima pritiska ogromnog broja zahtjeva od strane pojedinaca, raznih državnih organa i institucija.

„Pojedinci dolaze revolturani, da su rupe u mapi, da ne mogu da dobiju nekakvu česticu... Zato dolazi bukvalno i do fizičkih obračuna, pa sam bila prinuđena čak da zovem i policiju, jer nemamo ni portira, ni video nadzor. Ne znam kako nas šačica da zaštititimo arhivsku građu, ali i da objasnimo ljudima da ako žele ovjerenu kopiju od nas da moraju da popune zahtjev, pročitaju uputstva koja smo zalijepili na svim vratima i da poštuju ljude i instituciju u kojoj rade, a rade posao koji nije njihov. Ne mogu nas stranke da konsultuju da im čitamo mape, vršimo preklapanja... Takve zahtjeve smo dobijali čak od sudija kotorskih koji su nas i prijavili Sudskom savjetu, a da nisam znala čak ni o čemu je bilo riječ . Bilo je i krađa dokumenata. Srećom, dokumet je snimljen kamerom takođe iz donacije. Radilo se o listu iz jedne zemljišne knjige koji je iscijepan i neko ga je odnio. Dosta je da okrenemo glavu i da neko to uradi. Nekako smo i to riješili na način da nam je Državni arhiv našao određena sredstva. Angažovana je, nažalost, firma iz Podgorice koja nije imala nikakvog iskustva u digitalizaciji istorijske dokumentarne baštine. Skenirali su na improvizovanom skeneru od nekakvih vodovodnih cijevi i panela. Nisu imali čak ni priopisani standardizovani uređaj. Uglavnom, nekako smo izbjegli da se posao više ne radi izvlačenjem iz rafova i da se dodatno oštećuje vrijedna arhivska građa od međunardnog značaja", kazala je Pejović.

Dodala je da cijeli Arhiv treba da bude kulturno dobro, poput onih u Zadru ili Dubrovniku i da se originali iznimno rijetko izdaju.

„Neuki poližu prst pa listaju arhivsku građu, iako imaju na raspolaganju rukavice. Građani moraju da se obraćaju Upravi za nekretnine i tako obezbjeđuju pristup materijalu. Treba obezbijediti kopije u saradnji sa Upravom za nekretnine kao susjedne države. Dakle, da oni rade svoj posao, a ne da njihov ili posao sudova radi Istorijski arhiv Kotor i uskospecijalizovani kadar koga gotovo da nemamo", kazala je Pejović.

Reprizu  emisije „032" možete slušati u subotu 20. maja od 20 i 30.