Arhiva

Dokumentarna izložba "Svadbeni spomenar Paštrovića" autorke dr Mile Medigović Stefanović biće otvorena večeras s početkom u 20 sati u Galeriji solidarnosti (Palata Pima).

Tom prilikom biće predstavljena i autorkina knjiga "Nevjesta u svadbenom krugu" (Beograd-Petrovac na Moru, 2016), o ženskom pismu i ulozi žene u tradicionalnoj paštrovskoj svadbi.

Izložbu će otvoriti i o knjzi govoriti Jelena Đurović, donedavna direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore, kao i Dušan Medin iz JU Muzeji i galerije Budve.
U muzičkom dijelu programa nastupiće profesori i učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Budve, članovi hora ove škole, a uz klavirsku pratnju prof. Ninoslave Zlatković, te pod dirigentskom palicom prof. Katarine Popović. Biće izvedene dvije paštrovske svadbene pjesme: "Fatajte se bijele ruke" i "Kada putuju s djevojkom". Publici će se predstaviti i solistkinja Isidora Novović (iz iste škole), koja će uz klavirsku pratnju prof. Zlatković izvesti tradicionalnu pjesmu iz Budve i Pastrovica "Koja je ono djevojka".
Organizatori izložbe su OJU Muzeji Galerija solidarnosti i Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića "Drobni pijesak" iz Beograda.
Ovo je prvo predstavljenje izložbe i monografije u Crnoj Gori, poslije premijernog predstavljenja u Etnografskom muzeju u Beogradu.
Posjetioci izložbu mogu pogledati do kraja maja.

Izložbom "Svadbeni spomenar Paštrovića" otvara se jednu od mnoštva "škatulica" u bogatoj "škrinji" paštrovske kulturne baštine. Reprezentativnost kulturnog ambijenta čuva se u bogatim privatnim arhivama zavičajaca, pa je za ovu prigodu otkriven samo manji dio fotografija koje dokumentuju svadbene motive i mnoštvo pratećih detalja oko najznačajnijeg rituala u porodičnom životu Paštrovića. Na dvadeset panoa sa fotografijama, naslovljenih stihovima iz paštrovske svadbene lirike, kao i na zasebno uveličanim fotografijama, izožen je dio paštrovskog "spomenara" višestruko značajnog s aspekta etnografskog, antropološkog, umjetničkog, kulturnog i istorijskog. Zanimljivo je da će izloža prikazati vjenčanja Paštrovića tokom prve polovine XX vijeka, kako u rodnom kraju, tako i u Srbiji, Makedoniji i Sjedinjenim Američkim Državama
Knjiga predstavlja drugo izdanje "Neveste u svadbenom krugu", prerađene magistarske teze „Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja", odbranjene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1993. godine. Prvo izdanje objavio je Oktoih iz Podgorice i predstavio u Spomen domu „Crvena komuna" u Petrovcu na Moru povodom Dana opštine Budva 1995. godine. Ideju da se štampa novo izdanje potekla je od Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak". Prerade i dopune u novom izdanju odnose se prevashodno na ijekaviziranje cijelog teksta, što je bila autorkina želja.
Mila Medigović Stefanović (1948), je diplomirala na Grupi za južnoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na temu Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja , a doktorirala na Katedri za bibliotekarstvo. i informatiku u Beogradu.
Radila je kao novinar, profesor , bibliotekar i direktor Narodne biblioteke u Kragujevcu. Bavi se književnom kritikom, eseistikom i kulturnom istorijografijom. Autor je nekoliko monografija i velikog broja naučnih i stručnih tekstova iz književnosti, bibliotekarstva i kulturne istorije i knjiga "Nevesta u svadbenom krugu" (1995), "Narodna biblioteka u Kragujevcu: 1866–2004." (2005), "Jagodinsko bibliotekarstvo: 1851–2011." (2011), "Uramljena ljetovanja: prilog turističkoj istoriji Paštrovića" (2013), "Bršljan uz kuću" (zbirka paštrovskih eseja i poezije, 2014), "Nevjesta u svadbenom krugu" (drugo izdanje, 2016), "Sanjivi svet od mesečine" (zbirka ženskih eseja, 2016) i "Muzički život Kragujevca 1835–1950." (u pripremi, 2017). Sa Radomirom V. Ivanovićem priredila je knjigu Mihaila Lalića Međuratno književno stvaralaštvo: proza, poezija i kritika: 1935–1941. (2014).
Autorka je dokumentarnih izložbi: "Biblioteka kuća vekova", "Koncertni kodovi Kragujevca", "Tragom 'Koraka'", "Liceum Knjažestva Srbskog (1838–1841)", "Ljubišina pisma", "Uramljena ljetovanja" i "Svadbeni spomenar Paštrovića".