Arhiva

„Njegošev Bog je pjesnik ili umjetnik. On u svojim djelima razvija osobenu estetičku refleksiju, za nju ima veoma razvijeni smisao i pripada onom tipu gdje su Hesiod i Mahabharata. Onom starom teogonijskom i kosmogonijskom tipu pjesnika gdje se kroz pjesništvo govori o smislu postojanja, čovjekovog života, pravilima i zakonima ljudskog postojanja, o porijeklu, kraju, budućnosti čovjekovoj... Znači o svim onim ključnim pitanjima koja čine naš život tako složenim, uključujući naravno istorijski, politički i društveni plan", kazala je prof. dr Sonja Tomović - Šundić.

Kako to Njegoš radi u svojim djelima, pojasnila je, rekonstruišući njegovu estetiku, estetičku teoriju, poetiku, shvatanje pjesništva i književni ukus, sinoć na predavanju pod nazivom "Njegoševo shvatanje poezije i umjetnosti", održanom u kinu Boka povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, a u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković" Kotor Gradska biblioteka i čitaonica.

"Njegoš je sam za sebe rekao da je vladar među varvarima i da je varvarin među vladarima, a mi bismo ustvari mogli reći da je on pjesnik među vladarima, vladar među pjesnicima. Jedan veoma rijedak spoj da se u jednoj ličnosti saberu toliki fizički i duhovni darovi. Svjestan toga on je i sam rekao u testamentu, svojoj posljednjoj zemnoj volji i zahvalio se gospodu Bogu što ga je obdario i duhom i tijelom nad milionima drugih. Veoma je dakle dobro svjesno i samosvjesno osjetio svoju nadmoćnost i fizičku i duhovnu, o čemu svjedoče brojni putopisci i brojni autori i umjetnici koji su imali sreću da ga upoznaju i koji su zabilježili njegov lik na platnu", kaže Tomović - Šundić.{gallery}a17tribinasundic{/gallery}

Ističe da je Njegoš naročita pojava "kakva se vjerovatno kod južnoslovenskih naroda nikada više neće stvoriti". "Niti je moguće da jedan takav čovjek, jedan univerzalni genije renesansnog tipa, koji poznaje sve, od istorije književnosti, poetike, filozofije i koji vladajući svim tim znanjima piše božanstvenu poeziju. Uspjevši da svoje shvatanje života, svoje filozofsko, religiozno, metafizičko iskustvo, pretoči u ovaj predivni jezik koji nam je zavještao u svojim velikim spjevovima, kao i u malim pjesmama, svojim pismima. Gdje god se dotakao riječi, on je pokazao svoje briljantno umijeće", kazala je Tomović – Šundić.

Baveći se Njegošem više godina, za knjigu koju je predstavila kazala je da je plod njenih višegodišnjih istraživanja i posvećena je pjesnikovoj filozofiji čovjeka.

"Njegoše je bio veoma vezan za Kotor. Kotor je negdje duboko prisutan i u njegovim refleksijama. I Kotor i primorje i Sredozemlje i mediteranska civilizacija veoma vibriraju i pulsiraju u Njegoševom djelu. On je odavde, upravo iz Kotora, parobrodom Stimer odlazio prema Italiji prema Trstu, provodeći tamo dugo vremena i zbog bolesti i zbog političkih i drugih razloga na proputovanjima. O tome piše u onoj divnoj pjesmi koju je napisao 1847. „Tri dana u Triestu". Upravo piše kako je isplovivši iz Kotora, na tom austrijskom parabordu, došao do italijanskih obala. Otuda dakle ima i jedno drugačije viđenje italijanske kulture", kazala je Tomović - Šundić.

Sonja Tomović-Šundić angažovana je na Fakultetu političkih nauka gdje izvodi nastavu na više predmeta. U akademsko zvanje redovnog profesora Univerziteta Crne Gore, na predmetima Politička antropologija, Estetika, Filozofija i Studije roda, izabrana je 2010. godine. Iz oblasti antropologije, filozofije, estetike ima osam stručnih kniga i brojne tekstove objavljene u različitim naučnim publikacijama.