Arhiva

Predavanje pod nazivom „Zašto smo prisiljeni napuštati Hrvatsku", posvećeno hrvatskom iseljeništvu, održano je proteklog vikenda u crkvi Svetog Duha u Kotoru. Predavanje i prezentaciju pripremila je profesorka Tuga Tarle podsjetivši na istorijski aspekt selidbi od turskih vremena do danas. „Razlozi talasa iseljavanja sa etničkog prostora hrvatskog naroda uglavnom su ekonomski, politički progoni, neslaganje sa političkim režimima i avanturizam", pojasnila je Tarle, osvrnuvši se i na činjenice istorijskog povlačenja sa etničkih prostora Hrvata, navodeći primjer Crne Gore odnosno Bokokotorskog zaliva. Na pitanja kuda su odlazili Hrvati, što su napuštali, čemu se nadali i na šta su nailazili u novoj sredini, Tarle je objasnila da su uglavnom odlazili kao privremeni radnici u srednju Europu ili kao iseljenici u prekookeanske zemlje. Ni jedni ni drugi se nisu vratili u domovinu. Odlazili su pojedinačno, ali su za sobom najčešće odvodili porodice, rođake i sugrađane u takozvanoj lančanoj selidbi.
Značajno je pomenuti, rekla je, psihološki aspekt i novonastalu dramu iseljenika u novom kulturno-društvenom okruženju.

Foto- radiodux

„Hrvatski iseljenici najčešće su se susretali sa teškim radom, nepoštovanjem i nerazumijevanjem sredine, nepoznavanjem jezika novog okruženja, navika, običaja nove društvene zajednice. Za zemlju koju su napustili posljedice su pustošenje i siromašenje, opasna depopulacija čitavih krajeva, nedostatak radno sposobnog stanovništva i starenje nacije. To je dokaz da Hrvatska ni danas nema demografsku politiku u trenutku kad odlaze na hiljade mladih školovanih ljudi u svijet. Tamo ih najčešće dočekuju buka, otuđenost megapolisa, samoća, fizičko i intelektualno ropstvo, drugačiji običaji, uvjerenja i kulturne prakse, otuđenost od porodice i samotinjska starost, tranzicija identiteta i nostalgija (primjeri: Viktor Vida i Nikola Tesla)", pojasnila je Tarle.
Prema njenim riječima, održavanje stalne veze i obnavljanje prekinute komunikacije, osnivanje muzeja hrvatskog iseljeništva u Hrvatskoj, stalno unaprijeđivanje institucionalnih i konzularnih obaveza, te stvaranje čvršćih veza sa zemljom iz koje su došli, stvaranje uslova i podsticanje na povratak, konstantna briga o kulturi, običajima i jeziku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, danas su samo neke od obaveza prema hrvatskim iseljenicima.
Podsjetimo, Tuga Tarle je već 18 godina profesionalni diplomata i promoter hrvatske kulture u svijetu (Čile, Španija, Australija, Slovačka) i društveno angažovana publicistkinja i književnica.
Organizator ovog predavanja bila je Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum" u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore.