Arhiva

Cilj radionice pod nazivom „Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i predlozi mjera za njihovo rješavanje", održane danas u kotorskom hotelu Vardar, je prepoznavanje svih negativnih antropogenih uticaja na morska staništa, na osnovu čega će se definisati mjere koje je potrebno preduzeti u cilju njihove zaštite.

Organizator radionice NVO Green Home, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, započela je proces izrade mjera upravljanja za potencijalno Natura 2000 područje u dijelu crnogorskog primorja od rta Arza do rta Platamuni.

"Suština samog projekta je bila u tome da u dužem roku na prekograničnom nivou radimo na smanjenju pritisaka na morski biodiverzitet. U tom smislu smo se trudili da radimo na jačanju kapaciteta upravljača, odnosno donosioca odluka kada je riječ o budućim marinskim zaštićenim područjima u Crnoj Gori. Druga važna komponenta je mapiranje biodiverziteta podmorja u skladu sa direktivom NATURA 2000, a prije svega direktivama o staništima", kazala je Nataša Kovačević iz nevladine organizacije „Green Home". {gallery}aekosistemomore{/gallery}

Pored edukacije najmlađih o potrebi zaštite morskog biodiverziteta i kartiranja područja, za ovu godinu posebno je naznačila i monitoring morske cvjetnice Possidonia Oceanica kojoj je uz crnogorsku obalu jedno od njenih najvažnijih staništa.

Kao pritiske na morski biodiverzitet Milena Bataković iz Agencije za zaštitu životne sredine je naznačila: ribarstvo, marikulturu, turizam, zaštitne obalne strukture, eksploataciju mineralnih sirovina (ukoliko ih ima, ili ih može biti), vojnu upotrebu prostora, eksploataciju nafte i plina, ispuste industrijskih, otpadnih i komunalnih voda, plovne puteve, rekreativnu plovidbu, luke, marine, nasipanje i odlaganje otpada.

Kako je navela, kroz seriju konsultativnih sastanaka i radionica sa svim zainteresovanim stranama, namjera je da se izradi dokument koji će biti osnova za planove upravljanja budućih marinskih zaštićenih područja.

Prenoseći iskustva iz Hrvatske, Matea Šipka iz Udruženja Sunce, osvrnula se na proces izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Brioni. "To je težak i mukotrpan proces, ali i nužnost ukoliko želimo uspješno i transparentno zaštićeno područje". Program NATURA 2000 u Hrvatskoj se odnosi na 36,73 % kopnene teritorije i 15,42 % obalnog mora. Tu su i 743 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) i 38 područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

"Cilj očuvanja je održati ili poboljšati povoljno stanje očuvanosti ciljnih vrsta i staništa određenog područja. NATURA 2000 podržava načelo održivog razvoja. Cilj nije zaustaviti razvojne aktivnosti nego postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da se pri tom očuva bioraznolikost", kazala je Šipka.

Predrag Ratković i Žarko Lukšić iz Uprave pomorske sigurnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva između ostalog su govorili o sistemima za hitna reagovanja povodom zagađenja sa plovnih objekata, međunarodnim konvencijama, implementacijama u domaće zakonodavstvo, sigurnosnim i sistemima lociranja zagađenja na moru...

Za jačanje kapaciteta zaštite mora od zagađenja navedene su kupovine i nabavke opreme za hitno reagovanje u okviru IPA i programa saradnje sa Norveškom, izrade lokalnih planova za hitno reagovanje, učešće u Pod-regionalnom sistemu za reagovanje. Oni su za 28. april u Kotoru najavili novu zajedničku vježbu koja bi okupila sve činioce zadužene za sigurnost na moru i zaštitu od zagađenja.

Projekat se finansira u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Crna Gora pod Instrumentom za Pretpristupnu Pomoć (IPA).