Arhiva

U našu redakciju pristigao je odgovor na otvoreno pismo koje je ministru kulture u Vladi Crne Gore mr Janku Ljumoviću uputilo Društvo prijatelja bokeške baštine. U tekstu koji nam je proslijeđen iz Ministaratva kulture se kaže:

"Povodom otvorenog pisma Društva prijatelja bokeške baštine upućenog Ministarstvu kulture, radi objektivnog informisanja javnosti objavljujemo odgovor Ministarstva: Poštovane članice i članovi Društva prijatelja bokeške baštine,

Povodom Vašeg otvorenog pisma upućenog ministru kulture Crne Gore, koje ste, kako navodite sa žaljenjem morali plasirati javnosti, želimo da podsjetimo na sljedeće:

Sistem zaštite kulturne baštine uređen je prije svega Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, na osnovu koga je uređena i djelatnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pored ovog zakona, u svojim svakodnevnim poslovima, Uprava je dužna da djeluje, između ostalog, u sadejstvu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Ovo napominjemo zbog adresiranja otvorenog pisma koje ste uputili isključivo ministru kulture. Ne želeći da ulazimo u ocjenjivanje vašeg znanja, na način kako ste vi pristupili ocjenjivanju znanja zaposlenih u Ministarstvu kulture, želimo da Vam ukažemo da očigledno ne baratate svim potrebnim informacijama, koje su vam neophodne da bi donosili dramatične zaključke, I to baš na isteku prvog kvartala primjene Akcionog plana, koje je Ministarstvo kulture vrlo odgovorno pripremilo, Vlada usvojila i koji ćemo svi ukupno pratiti do 01. decembra 2017. godine.
Kada smo već kod zadatih rokova iz Akcionog plana, na današnjoj sjednici Vlade, a na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijeta je Odluka o dopuni odluke o izradi Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, kojom je zabranjena gradnja u Području. Uvjereni smo da će sličan, odgovoran pristup u sporovođenju aktivnosti karakterisati i ostale mjere predviđene ovim dokumentom. Jasno je identifikovana odgovornost svih aktera u realizaciji Akcionog plana, i složićemo se neophodna kvalitetna komunikacija, saradnja i prije svega posvećenost u dostizanju rezultata.
Uprava za zaštitu kulturnh dobra je u skladu sa svojim nadležnostima, do donošenja Odluke bila dužna poštuje dokumenta koja su na snazi, odnosno, Uprava je postupala na predmetne zahtjeve u skladu sa raspoloživim pravnim okvirom. Izdate Smjernice nijesu obavezujući dokument, već predstavljaju preporuku koja je posebno važna kao sredstvo ukazivanja na obaveze svih subjekata, uključujući investitora na lokaciji Glavati, da nakon usvajanja HIA doslovno poštuju njene zaključke. Posebno je značajno što će HIA dati smjernice za plansku dokumentaciju u okviru Područja, tako da će u budućnosti ovakve situacije biti gotovo nemoguće.
Podsjećamo takođe da u skladu sa Akcionim planom Prostorno-urbanistički plan Kotora (PUP) ne može biti urađen prije usvajanja HIA, tako da usvajanje Studije zaštite nije naredni korak, već je to izrada i usvajanje HIA. Dublja rasprava na ovu temu ne dovodi do željenog rezultata, već nas fokusira na teorijsko bavljenje temom u trenutku gorućeg praktičnog problema.
Kada je u pitanju odabir vodećeg eksperta za izradu HIA, javni interes predstavlja potreba da njegove reference budu relevantne, nezavisne i međunarodno priznate, o čemu smo neposredno razgovarali sa dijelom potpisnika otvorenog pisma, tako da vaš zahtjev u tom pogledu doživljamo izlišnim, ukoliko i ovu temu ne nudite kao prostor teorijskog diskursa.

Studija zaštite jeste jedna od prirotetnih aktivnosti, a njen postavljeni rok u Akcionom planu je III kvartal. Ukoliko se steknu uslovi za to, ona može biti usvojena i ranije. Budući da postoje dvije njene verzije Ministarstvo kulture radi na iznalaženju načina za objektivnu, spoljašnju, analizu ponuđenih verzija, kako bi ovaj dokument služio adekvatnoj zaštiti i promovisanju baštine Područja pod zaštitom UNESCO.
Ministarstvo kulture se u ovoj kompleksnoj temi rukovodi međunarodnim smjernicama i postupa krajnje odgovorno i promišljeno, kako bi unaprijedilo stanje našeg i svjetskog kulturnog dobra, a o rezultatima rada svjedočiće odluke nadležnih tijela UNESCO, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana. Takođe podsjećamo da Ministarstvo kulture stoji na raspolaganju za svaki vid saradnje koji može doprinijeti unapređenju stanja Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Ministarstvo želi i da ukaže da situacija u Kulturno-istorijskom području Kotora predstavlja rezultat odnosa cjelokupnog društva o ovom kulturnom dobru, a ne samo institucija kulture ili Ministarstva. Isto tako, ishod rezultata primjene Akcionog plana, neće biti uspjeh ili neuspjeh samo Ministarsva kulture, već ukupne zajednice. Važno je naglasiti da je zbog toga formiran i Savjet za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, koji nije na adekvatan način odgovorio svom zadatku, zbog čega će Ministarstvo kulture pokrenuti proceduru za izbor novih članova i izmjenu Zakona o Prirodnom i kulturno istorijskom području Kotora, koje se odnose upravo na Savjet. Ovim saopštenjem ujedno podsjećamo i ostale pravne subjekte u Savjetu da učine isto. Vi, jasno, ne nalazite ništa sporno u dosadašnjem funkcionisanju Savjeta, jer ga nijeste ni pomenuli u vašem otvorenom pismu, a upravo je njegovo kvalitetno funcionisanje ključni indikator dobrog upravljanja Područjem. Zapravo, smatramo upitnim vaše obraćanje koje je zaobišlo ključnu adresu za Područje, pogotovo imajući u vidu da u Savjetu sjede i neki od vašeg potpisnika otvorenog pisma.
Formati otvorenih pisama, bez preduzimanja konkretnih aktivnosti i odgovornosti, postali su dominatni modeli djelovanja u javnom prostoru. Uvažena gospodo, ako u institucijama kulture vlada toliko neznanje kako tvrdite, a kako vi, pretpostavljamo, imate sve neophodne reference i stručna znanja, pozivamo vas da učestvujete u nizu značajnih aktivnosti Ministarstva kulture tokom ove godine, u kontekstu različitih elemenata koji konstituišu kulturne politike u oblasti kulturne baštine. Na taj način, nudimo vam prostor za djelovanje, izvan PR aktivnosti koje donose otvorena pisma, sa jasnom namjerom da dođemo do rezultata" – stoji u odgovoru Ministarstva kulture.

Podsjećanja radi – u nastavku tekst otvorenog pisma Društva prijatelja bokeške baštine koji je na našem sajtu prethodno objavljen.
Nevladina organizacija „Društvo prijatelja bokeške baštine" proslijedila nam je otvoreno pismo upućeno ministru kulture mr Janku Ljumović. Pismo prenosimo u cjelosti.
„Akcioni plan za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora i aktivnosti koje su uslijedile Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora je 1979. godine upisano na UNESCO-vu Listu Svjetske baštine zbog izuzetne univerzalne vrijednosti koja ima značaj za cijelo čovječanstvo, a koja se ogleda u harmoničnoj integraciji kultunog nasljeđa sa prirodnim okruženjem. Prekomjerna gradnja zasnovana na planskim dokumentima donošenim za prostor Područja Kotora zadnjih godina prijeti da uništi atribute ove izuzetne univerzalne vrijednosti. UNESCO-v Komitet za Svjetsku baštinu u nizu dokumenata od 2003. godine do danas, a što je intenzivirano nakon 2013. godine, upozorava na negativne posljedice prekomjerne urbanizacije i traži njihovo zaustavljanje i donošenje adekvatnih mehanizama zaštite Područja. Vođeni pojedinačnim interesima naspram javnih, više godina ignorišući preporuke iz UNESCO-ovih dokumenata, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Opština Kotor uz podršku Ministarstva kulture usvajali su planove koji omogućavaju prekomjernu gradnju. Nakon toga, na predlog Ministarstva kulture Vlada Crne Gore je 02. februara 2017. godine usvojila "Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na Područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta UNESCO" kako bi se HITNO zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da Područje izgubi status Svjetske baštine. Akcioni plan je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost Područija.
Akcionim planom su predviđene aktivnosti i njihova dinamika tokom 2017. Prva aktivnost predviđena Akcionim planom u PRVOM kvartalu ove godine bila je stavljanje moratorijuma na planska dokumenta za Područje Kotora, dok je donošenje Studija zaštite kulturnih dobara u TREĆEM. Već redoslijed planiranih poteza ukazuje na neznanje ili neiskrenost proklamovane namjere da se zaustave negativni trendovi, jer je Studija zaštite kulturnih dobara za područje Opštine Kotor osnov za sve druge aktivnosti i pri tome je izrađena i završena prije dvije godine (2015). Ova Studija zaštite je ključni dokument koji sagledava ukupni prostor, njegove vrijednosti i prijetnje koje ih ugrožavaju i daje preporuke za njihovo prevazilaženje. Iako je u Studiji, kao jedna od mjera zaštite bio i predlog donošenja odluke o zabrani gradnje za najproblematičnija planska dokumenta, upravo isto to što je Akcioni plan predvidio, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je "po službenoj dužnosti, izvršila korekcije" Studije ublažavanjem mjera i brisanjem te o predlogu zabrane gradnje. Pitanje je kako sada ista ta Uprava, na čelu sa istom osobom, može da sprovodi Akcioni plan. Akcioni plan, i takav kakav je donesen, se ne realizuje. Prvi kvartal 2017. ističe za koji dan, moratorijum na postojeće planove nije stavljen ali se zato pokreću aktivnosti na realizaciji LSL Glavati. LSL Glavati planira gradnju na do danas sasvim neizgrađenom prostoru, prostoru koji se u SVIM UNESCO-ovim dokumentima pominje imenom kao jedan od lokaliteta važnih za očuvanje atributa koji su Područje doveli na Listu Svjetske baštine. LSL Glavati je inače zadnji planski dokument koji je Opština Kotor donijela NAKON završetka Studije zaštite kulturnih dobara, a koja je ovaj lokalitet takođe prepoznala kao jedan od ključnih za očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti. Vlada je usvojila Akcioni plan 02. februara 2017. a Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na zahtjev Ministarstva održivog razvoja i turizma, izdaje Smjernice za izradu Idejnog arhitektnoskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati 21. februara 2017. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je godinama odbijala dati saglasnost na ovaj planski dokument, a onda je suprotno svim tim stavovima direktorka Uprave potpisala saglasnost na isto plansko rješenje koje se ranije odbijalo! Uprava je dala saglasnost i za gradnju na Turskom rtu kao i na druge ''razvojne" projekte i planove. Svi planovi zbog kojih se dovodi u pitanje status Područja Kotora na Listi Svjetske baštine usvojeni su od strane Opštine Kotor i Ministarstva održivog razvoja i turizma, a uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a sada ti isti akteri treba da realizuju Akcioni plan. Pod parolom stavljanja baštine u „razvojne svrhe" omogućena je i dalje se omogućava ubrzana devastacija baštine koju smo naslijedili i koja je trebala biti osnov razvoja ne samo Kotora i Boke nego i Crne Gore. Prekomjerna gradnja koja se na Području Kotora događa je sve samo ne razvoj, ako se ona ne zaustavi prijeti ne samo brisanje Područja sa Liste Svjetske baštine nego ćemo zasigurno uništiti potencijale dugoročnog razvoja ovog prostora i kvalitetnog života njegovih stanovnika. Stoga, pozivamo Ministarstvo kulture da konačno uzme aktivno i stručno učešće u zaštiti kulturne baštine, u ovom slučaju Svjetske, i tražimo: da se povuku „smjernice" izdate za LSL Glavati; da se odmah donese Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor, (ona usaglašena od strane članova radne grupe u novembru 2015. godine) kako bi se moglo pristupiti izradi PUPa Kotora kao krovnog planskog dokumenta koji će dati smjernice za sve druge planove nižega reda i koja će služiti za izradu sveobuhvatne HIA – Procjene uticaja na baštinu koja se zahtijeva od strane Komiteta za Svjetsku baštinu; da se izrada HIA povjeri stručnom ekspertu iz oblasti zaštite kulturne baštine, sa iskustvom u radu na područjima Svjetske baštine, i iskustvom u izradi HIA za područja Svjetske baštine; da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti nadležnih lica koja su dovela do ovakvog stanja i preduzmu neophodne mjere kako bi se zaustavilo nestručno i veoma štetno djelovanje onih koje svi građani i građanke Crne Gore plaćaju da bi štitili našu kulturnu baštinu. Vjerujemo da jedino na ovaj način možemo krenuti sa implementacijom mjera koje su neophodne kako bi Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora ostalo na Listi Svjetske baštine" – stoji u pismu koje su ispred Društva prijatelja bokeške baštine potpisali diplomirani inženjeri arhitekture Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović, Katarina Nikolić, Slobodan Bobo Mitrović te konzervatorka-restauratorka Jasminka Grgurević i matematičar i fotograf dr Stevan Kordić.