Arhiva

Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković kazao je na današnjoj konferenciji za medije da nema zvaničnu informaciju o mogućnosti preseljenja ili gašenja ovog suda.

„O tome nema nikakve zvanične informacije. Budući da niko od državnih organa nije tražio nijedan podatak od ovog suda u pogledu strukture predmeta, iskoristio bih pravo da se na te okolnosti ne izjašnjavam. Nadam se da mi nećete zamjeriti", kazao je Vučković.

Osnovni sud Kotor kontrolisan je od strane Vrhovnog suda Crne Gore 17. marta. „Bilo je šest sudija Vrhovnog suda i pet Višeg suda u Podgorici, koji su pregledali rad Osnovnog suda u Kotoru. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je tom prilikom pohvalila pola (4) sudija Osnovog suda u Kotoru - onih koji su radili u prošloj godini. Sudija Vrhovnog suda koji je gledao predmete izvršenja krivičnih sankcija, koji su u jurisdikciji predsjednika ovog suda, nije imao nijedan prigovor. Dakle bilo je sve u skladu sa zakonom, ažurno i odgovorno", konstatovao je Vučković.

Vučković je odgovorio i na pitanje o mogućnosti da bivši visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović, kome se sudilo zbog korupcionaških afera, izdržava kaznu u Crnoj Gori. „Gospodinu Maroviću je odloženo izvršavanje kazne za period od tri mjeseca. Od 23. 12. 2016. do 23. 03. 2017. s'tim da se javi u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija Podgorica – Spuž, dana 03. 04. 2017. godine, pod prijetnjom prinudnog sprovođenja. Juče, 27. 03. u sud je stigla molba branioca osuđenog Marović Svetozara, advokata Zdravka Begovića iz Podgorice, kojom traži ponovno odlaganje zbog bolesti. Iz te dokumentacije se vidi, da je dostavljena potvrda Specijalne bolnice za cerebro-vaskularne bolesti Sveti Sava, da se Marović Svetozar nalazi u ovoj bolnici od 15. 03. 2017. godine. Dakle ova molba je ušla u redovnu proceduru, istog momenta kada je primljena. Slijedi sprovođenje odgovarajuće procedure o kojoj ja ne bih govorio u interesu sudskog postupka", kazao je Vučković.

Novinare je interesovala i molba Rajka Kuljače i Đorđa Pinjatića za presudu u slučaju Zavalu. „Pinjatić je podnio molbu koja je odbijena rješenjem od 17. 03. 2017. godine. Na to rješenje, dakle na moje rješenje, gospodin Pinjatić je uložio žalbu i taj predmet će biti ovih dana dostavljen Višem sudu u Podgorici na odluku po žalbi. Što se tiče molbe Rajka Kuljače i ona je odbijena kao neosonovana. Nakon obavljanja medicinskog vještačenja u predmetu Đorđa Pinjatića, rješenje je upućeno Rajku Kuljači i njegovom braniocu, advokatu Đukanoviću iz Podgorice", kazao je Vučković.

Inače, tema konferencije za medije bio je rad Osnovnog suda u Kotoru u 2016. godini, koji , kako je naveo Vučković, karakteriše kadrovska problematika prisutna čitavu deceniju, pa čak i duže od toga.

"Kadrovski problemi su naročito kulminirali u 2016. godini, tako da je sud najveći dio godine radio bez sedam sudija od ukupno 15 koliko broji po odluci Sudskog savjeta", kazao je Vučković.

Koliko je ovaj problem izražen najbolje govore podaci o tome koliko su sudije ovog suda po osnovu bolovanja, trudničkog bolovanja i korišćenja roditeljskog odsustva bile odsutne sa posla u periodu od 2011-2015. godine.

"Ovo odsustvovanje sudija iznosi sedam godina, četiri mjeseca i sedam dana, računajući u efektivnim jedinicama.

U 2016.godini ukupno odsustvovanje sudija je iznosilo 6 godina, 8 mjeseci i 17 dana i od toga roditeljsko odsustvo 3 godine, 8 mjeseci i 2 dana, bolovanje 2 godine, 7 mjeseci i 7 dana i ostala odsustvovanja 5 mjeseci i 8 dana. I administracija je odsustvovala u 2016.godini ukupno 7 godina, 10 mjeseci i 21 dan, od toga bolovanja iznose 5 godina, 4 mjeseca i 18 dana, roditeljsko odustvo 1 godina, 2 mjeseca i 3 dana i druga odsustvovanja regulisana Zakonom 1 godina i 4 mjeseca.

I u 2017. godini, do početka februara, sud je radio u istom sudijskom sastavu, dakle bez 7 sudija, a na današnji dan radi bez 6 sudija.

U posljednjih 15 godina, računajući od sredine 2000. godine, ovaj sud su napustile 22 sudije, gotovo dva kompletna sudijska sastava.

Pored naprijed navedenog, treba cijeniti i uzeti u obzir radno iskustvo aktuelnih sudija ovog suda, a radi se o podmlađenom sudijskom sastavu, tako da od 15 sudija, samo 1 sudija ima radno iskustvo preko 10 godina, kao i predsjednik suda. Ostale sudije, njih 14, imaju radno iskustvo od 1 do 8 godina.

U 2016.godini primljeno je 5736 predmeta, a u prethodnoj godini 6124 predmeta, što znači da je u 2016.g. smanjen priliv za 6,76 %.

Ukupno u radu je bilo 8213 predmeta, a u 2015.godini 9311 predmeta, tako da je u 2016.godini u odnosu na prethodnu godinu bilo manje predmeta u radu za 13,37 %, riješeno je 4814 predmeta, a ostalo je neriješeno 2546 predmeta ili 31 %. Povećan je broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu za 4,42 %. U 2016.godini primljeno je 426 krivičnih predmeta, a u 2015.godini 561 predmet, što znači da je u 2016.godini smanjen priliv krivičnih predmeta za 31,69%. Parničnih predmeta je u 2016.godini primljeno 1830, a u 2015.godini 1772 predmeta, dakle povećan je priliv predmeta u 2016.godini za 3,72 %. Ukupno je bilo u radu u 2016.godini 494 „Iks" predmeta, od čega je riješeno 375, a neriješeno 119, a od neriješenih predmeta u 82 je raspisana potjernica, što čini 68,91%.

Što se tiče pojedinačnog rada sudija u 2016.godini stanje je sledeće:

Predsjednik suda je imao u radu ukupno 1024 predmeta, od čega je riješeno 862 predmeta ili 94,01% godišnje orjentacione norme, a ostala su neriješena 162 predmeta. Predsjednik suda je radio različite vrste predmeta. Kvalitet njegovog rada je dobar.

Sudija Momirka Tešić je radila krivične sudeće predmete i druge krivične predmete i ukupno je imala u radu 354 predmeta, riješila je 268 predmeta ili 88,35 % godišnje orjentacione norme, a ostalo je neriješeno 86 predmeta. Kod sudije Tešić dobar je kvalitet rada.

Sudija Danijela Samardžić je radila krivične sudeće predmete i druge krivične predmete i ukupno je imala u radu 329 predmeta, riješila je 273 predmeta ili 88,85% godišnje orjentacione norme, a ostalo je neriješeno 56 predmeta. Kvalitet rada sudije Samardžić je dobar.

Sudija Špiro Pavićević je radio određene vrste krivičnih predmeta, postupao je kao sudija za istragu i kao vanparnični sudija i imao je ukupno u radu 1200 predmeta, od čega je riješio 1026 predmeta ili 257,33 % godišnje orjentacione norme, a ostala su neriješena 174 predmeta. Kvalitet rada sudije Pavićevića je dobar.

Sudija Sanja Čakanović je postupala kao sudeći krivičar, a radila je i druge krivične predmete i kao izvršni sudija i ukupno je imala u radu 638 predmeta, ukupno je riješila 496 predmeta ili 92,23% godišnje orjentacione norme, a ostala su neriješena 142 predmeta. Kvalitet rada sudije Čakanović je dobar.

Sudija Srđan Klikovac je postupao kao sudija parničar i ukupno je u radu imao 911 predmeta, od čega samo parničnih predmeta 735, ukupno je riješio 422 predmeta ili 121,68 % godišnje orjentacione norme, a ostalo je neriješeno 469 predmeta.

Sudija Predrag Krstonijević je postupao kao sudija parničar i ukupno je imao u radu 945 predmeta, od čega samo parničnih predmeta 771, a ukupno je riješio 432 predmeta ili 120,15 % godišnje orjentacione norme, a ostalo je neriješeno 513 predmeta.

Sudija mr Veljko Bulatović je postupao kao sudija parničar i ukupno je u radu imao 916 predmeta, od čega samo parničnih predmeta 744, ukupno je riješio 445 predmeta ili 122,46 % godišnje orjentacione norme, a ostao mu je neriješen 471 predmet.

Sudija Mišo Jakšić je postupao kao sudija parničar i ukupno je imao u radu 913 predmeta, od čega samo parničnih predmeta 737, a ukupno je riješio 439 predmeta ili 119,50 % godišnje orjentacione norme, a ostala su neriješena 474 predmeta.

Sudija Srđan Klikovac ima dobar kvalitet rada, dok je kod ostalih sudija parničara došlo do pada kvaliteta rada zbog preopterećenosti brojem parničnih i drugih predmeta u kojima su postupali, uz konstantan pritisak stranaka i njihovih punomoćnika da se predmeti završavaju. Godišnja orjentaciona norma za samo parnične predmete iznosi 300 predmeta, a ove sudije su samo parničnih predmeta imale u radu preko 700, pa je ta opterećenost i činjenična i pravna složenost predmeta, veliki broj svojinskih predmeta, te želja da se završi što više predmeta rezultirala padom kvaliteta rada. Ukoliko u 2017. godini dođe bar donekle do kadrovske konsolidacije, može se očekivati poboljšanje kvaliteta rada i na tome će se intezivno raditi skupno i pojedinačno, kao i preko Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Imajući u vidu broj neriješenih parničnih predmeta na dan 31.12.2016. godine, ukupno 1788 predmeta, zatim broj sudija za koje se očekuje da će raditi na parničnim predmetima tokom 2017. godine i očekivani priliv parničnih predmeta u 2017. godini, oko 1800 predmeta, nažalost se može konstatovati da će sud i dalje biti neažuran u parnici, bez obzira na napore koji će se tokom 2017. godine činiti da se rješi što više predmeta na zakonit način.

Što se tiče krivice, treba navesti da ovaj sud ima neriješena 3 predmeta iz 2013. godine i to su najstariji neriješeni predmeti u ovom sudu iz ove oblasti, a iz 2014. godine ima u radu 24 krivična predmeta, te iz 2015. godine 56 krivičnih predmeta i ovi predmeti imaju apsolutni prioritet u radu i odlučivanju, a plan suda je da se isti završe do 30. juna ove godine. Jednovremeno će se intenzivirati aktivnosti na rješavanju predmeta iz 2016. godine i naravno predmeta primljenih u 2017. godini.

U oblasti krivice stanje je dobro i po pitanju kvaliteta i kvantiteta rada, a u ovoj godini treba činiti dodatne napore u najvećoj mogućoj mjeri kako bi postupanje suda bilo još efikasnije.

U ostalim oblastima sudskog rada: vanparnici, izvršenjima, sudskoj upravi i izvršenju krivičnih sankcija, postignuti su dobri rezultati u pogledu ažurnosti, kvaliteta i kvantiteta rada, a u ovoj godini činiće se dodatni napori kako bi se postupanje u predmetima učinilo još ažurnije i efikasnije.

Nakon 30. Juna 2017. Godine izvršiće se detaljna analiza učinjenog i zavisno od utvrđenog stanja i kadrovske situacije sačiniće se predlog mjera u funkciji jačanja stepena ažurnosti i efikasnosti postupanja suda u drugom polugodištu 2017. godine.

Kadrovska stabilnost je uslov svih uslova za ostvarivanje efikasnosti u radu suda, a kadrovska nestabilnost će biti prisutna i u ovoj godini, jer se povratak 4 sudije sa korišćenja roditeljskog odsustva očekuje tokom godine, a dvije sudije će se sa korišćenja roditeljskog odsustva vratiti tek u 2018. godini.

Opšti je zaključak da je Osnovni sud u Kotoru u 2016. godini i pored naprijed istaknutih problema u radu, ostvario sve svoje funkcije, pružao sudsku zaštitu svima koji je traže i kroz odluke koje je donosio dao puni doprinos da se vladavina prava podigne na veći nivo.

U 2017. godini donijet je Plan rada za ovu godinu koji predviđa oštru kampanju u pravcu postizanja ažurnosti i efikasnosti u postupanju, kvaliteta i kvantiteta rada, jačanja principa odgovornosti u sudijskom sastavu i administraciji suda, a od svih zaposlenih, sudija i administracije će se tražiti da daju sve od sebe, kako bi se rad suda u 2017. godini poboljšao, povećao broj završenih predmeta, te posebno realizovao Program rješavanja predmeta „crvenih omota" starijih od 8 godina čija realizacija je planirana do 30.06.2017. godine i Program rješavanja „crvenih omota" starijih od 3 godine, kako bi se ostavinski, složeni vanparnični i izvršni predmeti završili do 30.06.2017.godine, a parnični do kraja 2017.godine, te kako bi se smanjio procenat ukinutih odluka u parničnim predmetima i isti doveo do procenta ukinutih odluka na nivou svih osnovnih sudova u Crnoj Gori.

Završiću riječima Voltera „Najbolja vladavina je ona u kojoj čovjek mora da se pokorava samo zakonima" i riječima Nerude „Sloboda je pravo da radimo ono što zakon dozvoljava".

Ovo je i moja poruka sudijama Kotorskog Osnovnog suda", naveo je predsjednik suda
prof. dr Branko Vučković.