Arhiva

Izložba "Muzej porodičnih sjećanja" otvorena je juče u Galeriji solidarnosti, a u kinu „Boka" organizovani su javni razgovori o odnosu roditelja i djece, u okviru kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore „Zaustavimo nasilje", uz podršku Evropske unije i Telenor fondacije.

Građani Kotora imali su priliku da sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom, Tatjanom Sabolski iz NVO "Udruženje psihologa", izvršnom direktorkom NVO Roditelji Kristinom Mihailović, kao i rediteljem i direktorom Kotorskog festivala pozorišta za djecu Petrom Pejakovićem razgovaraju o odnosima u porodici i dobrim praksama roditeljstva.

Prema riječima gradonačelnika Jokića, djeca kao najranjivija populacija često bivaju žrtve nasilnika, na ulici, u školi, ali u porodičnoj sredini koja bi po svim normativima trebala pružiti osjećaj sigurnosti i bezbjednosti. Posebno, kaže, zabrinjava činjenica da je sve više djece koja su pretrpjela neki vid nasilja upravo u krugu svoje porodice. "Istraživanja pokazuju da je 2/3 djece uzrasta do 14 godina doživjelo neki oblik nasilnog vaspitavanja, a fizički je kažnjavano svako treće dijete.{gallery}aazaustavimonasilje{/gallery}

Očigledno, u društvu i dalje preovladava stav da je nasilje u odnosima sa djecom opravdano. Stoga, sve nas zajedno očekuje dug i intenzivan put edukacije i informisanja, kako bi svaki roditelj postao svjestan činjenice da je zlostavljanje djece, prema savremenim koncepcijama, posljedica nasilja u porodici koje spada u najteže oblike traumatskog iskustva iz djetinstva sa trajnim posljedicama po cjelokupan, posebno emocionalan razvoj djeteta", pojasnio je Jokić. U porodičnom okruženju, dodaje, djeca i mladi trebali bi se osjećati sigurno i voljeno, a članovi porodice bi morali pokazivati međusobno poštovanje, uz pravo da slobodno izraze svoje mišljenje. "Nažalost, ponekad se dešava da jedan ili oba roditelja ne pokazuju poštovanje jedni prema drugima. Umjesto poštovanja, prisutni su vrijeđanje, povrijeđivanje, prijetnje, ucjene i zastrašivanje. Grubo roditeljstvo najavljuje kasnije negativne ishode, a to su problematično ponašanje djeteta, delikvencija, upotreba droge, nasilje prema partneru, loš uspjeh u školi, loše fizičko i mentalno zdravlje. No, ipak postoji i drugi način odgajanja djece. To je pozitivno roditeljstvo koje se temelji na najboljem interesu djeteta i zabranjuje svaku vrstu fizičkog kažnjavanja. Afirmisanje pozitivnog roditeljstva postalo je globalni cilj. Sve ratifikovane međunarodne konvencije, kao i svi nacionalni zakoni nameću nam obavezu da moramo, na lokalnom nivou, složno i u koordinaciji sa svim nosiocima socijalnih, zdravstvenih i vaspitnih usluga, zajedno sa Upravom policije i NVO sektorom multisektorski raditi na zaustavljanju nasilja i to sada i odmah", saopštio je Jokić.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks ukazao je na činjenicu da kada se govori o nasilju nad djecom ne podrazumijeva se samo fizičko nasilje, već i sve vrste zanemarivanja djece koje uključuje i emocionalno zanemarivanje, uspostavljanje emocionalne distance u odnosu na djecu, kao i one situacije u kojima su djeca svjedoci nasilnog ponašanja među roditeljima ili nekim drugim članovima porodice. "Najnovija istraživanja pokazuju da su nasilje nad djecom, zanemarivanje i sve vrste negativnih iskustava u djetinstvu daleko rasprostranjenije nego što smo mogli i pretpostaviti. Čak do 40% djece imaju slabu povezanost sa svojim roditeljima. "Postoji čitav niz aktivnosti kako bi prekinuli taj međugeneracijski ciklus nasilja. Time što ćemo se ujediniti oko ovog pokreta da zaustavimo nasilje nad djecom, pružićemo podršku našoj djeci da odrastu u zdrave osobe koje će da vode sadržajne živote na dobrobit naših zajednica", naveo je Perks.
Psihološkinja Tatjana Sabolski iz Udruženja psihologa je upozorila da fizičko kažnjavanje i uopšte nasilje nad djecom vodi trajnim i vrlo često nenadoknadivim posljedicama po dječji razvoj. "Fizičko kažnjavanje je nažalost, kao vaspitna mjera kod nas vrlo rasprostranjeno, a djeca koja sun a taklav način vaspitavana kasnije pokazuju simptome anksioznosti, depresivnosti, skloniji su suicidu i upotrebi psihoaktivnih supstanci", podsjetila je Sabolski. Ključni problem je, navodi, taj što modele ponašanja i ophođenja prema djeci nosimo iz naših primarnih porodica, a to je najčešće visoka tolerancija na nasilje i tu ustvari dolazimo do pitanja kako mijenjati stavove roditelja i koje im modele ponuditi kao alternativu. To je u stručnoj literaturi tzv. pozitivna disciplina.
Izvršna direktorka NVO "Roditelji" Kristina Mihailović podsjeća na broj SOS roditeljske linije (080 888 888) koji je besplatan, povjerljiv i dostupan svakog radnog dana od 16 do 20 sati. "Mogu nas pozvati roditelji iz bilo koje opštine. Kada pozovu roditeljsku liniju, razgovaraće sa savjetnicima i stručnjacima iz regiona sa dugogodišnim iskustvom rada na savjetodavnim linijama", istakla je Mihailović.
U skladu sa porukom većine građana Crne Gore (77%) koji smatraju da roditeljima treba pružiti pomoć u vaspitavanju djece bez nasilja, ovi događaji imaju za cilj da se, kroz razgovor sa građanima, prepoznaju servisi podrške koji su roditeljima potrebni na lokalnom nivou i na čijem uspostavljanju opštine mogu raditi zajedno sa civilnim i privatnim sektorom, stručnjacima i roditeljima.
Nakon javnog razgovora, prisutni su u Galeriji solidarnosti mogli da pogledaju izložbu 'Muzej porodičnih sjećanja'. Radi se o jedinstvenoj izložbenoj postavci nastaloj od porodičnih sjećanja. Lični predmeti pričaju priče o različitim porodičnim iskustvima djece, roditelja, baki i djedova, podsjećajući na važnost porodice u životu svake osobe, bila ona dijete ili odrasli čovjek. Neki predmeti govore o sreći, a neki o bolu i povredama iz djetinjstva.
Svi zainteresovani građani mogu ovom Muzeju pokloniti neku svoju priču i lični predmet i tako se pridružiti razgovoru o porodici, djetinjstvu i roditeljstvu, te otvaranju razgovora o bolnim iskustvima iz djetinjstva. Muzej će, u okviru kampanje, dijeliti porodična sjećanja sa građanima širom Crne Gore u želji da svaka porodica bude mjesto s više podrške, ljubavi i poštovanja za svakog njenog člana.
Podsjetimo, kampanja 'Zaustavimo nasilje' zasniva se na nacionalno reprezentativnom istraživanju UNICEF-a iz decembra 2016. koje pokazuje da je generalno niska svijest društva o tome što je nasilje, kao i visoka tolerancija društva prema nasilju. Naime, svaki drugi građanin smatra da je fizičko kažnjavanje djece prihvatljivo, kao i da vikanje na dijete nije nasilje. Jedna trećina građana smatra da šamar i prijetnje djetetu nijesu nasilje, dok jedna četvrtina ucjenjivanje ne prepoznaje kao jedan vid nasilja u vaspitavanju djece. Većina građana (77%) smatra da roditelji ne treba da dozvole djetetu da preispituje njihove odluke.
Kroz lokalne događaje, kampanja 'Zaustavimo nasilje' poziva cijelo društvo, a posebno stručnjake, da se ujedine s roditeljima u potrazi za rješenjima koja će omogućiti i roditeljima i djeci da rastu zajedno.