Arhiva

U četvrtom ciklusu kolumni „Dva minuta" koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9 i 30 i od 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratila arhivistkinja u penziji Anita Mažibradić.

Poštovani slušaoci Radio Kotora,

Čitajući u ranoj mladosti romane francuskog pisca Balzaka koji je u 137 svojih knjiga smjestio realnu sliku francuskog društva nakon buržoaske Revolucije 1789. godine i svoj grandiozni opus 1845. objavio pod nazivom ,,Ljudska komedija", susrela sam se sa značenjem riječi korupcija koja je u litararnom smislu značila trulež, raspadanje, zagađivanje, kvarenje, pokvarenost, izopačenost, razvrat, krivotvorenje itd. Naime, Onore de Balzak je u svojim djelima do detalja opisao raspad feudalnog društva i evoluciju nove klase – kapitalističke buržoazije u Francuskoj; dao je cjelovitu sliku života svih društvenih slojeva, sliku ljudske psihe i svoj doživljaj tadašnjeg Pariza kao ,,velikog modernog čudovišta". Balzak je vjerno opisao finansijske spekulacije, raskošno bogatstvo građanske klase i izvanredno prikazao fizionomiju grada i sela u Francuskoj, gdje je nakon pada Carstva, u vrijeme Luja Filipa – kralja građanina, zavladala lakomost, zavist, taština, razuzdanost, intriga, servilnost i egoizam; gdje je trka za novcem bila jedina vrijednost pojedinca i društva.
U današnje vrijeme riječ korupcija često se pominje u našim i svjetskim medijima štampanim i elektronskim. Pominje se stalno u kontekstu poziva na efikasnu borbu svih i svugdje protiv ove devijantne i razorne društvene pojave. Riječ vodi porijeklo od latinske riječi corruptio koja se uselila u sve evropske jezike: u italijanski - corruzione, u francuski –coruption, u njemački – corruption, u engleski itd. Ta ,,naša" mrska riječ korupcija danas se, uglavnom, upotrebljava u značenju mito, podmićivanje, potkupljivanje ili potplaćivanje, dok su u raznim vremenima značenja bila brojna, kako je već rečeno. U rođačkoj vezi sa korupcijom je riječ manipulacija, ali ne u smislu stručnog rukovanja ili upravljanja nečim u pozitivnom smislu, već u smislu pravljenja poslovnih smicalica; u pomenutoj vezi je riječ malverzacija, isto latinskog porijekla u značenju zloupotrebe položaja, novca i dr. U najširem smislu riječi, korupcija danas predstavlja svaku zloupotrebu službenog položaja od strane lica koje bi svojom javnom funkcijom ili položajem ostvarilo ličnu materijalnu korist. Korupcija, dakle, spada u pojmove kojima je teško odrediti sadržaj, jer se ona mijenja u različitim vremenskim i različitim državnim sistemima.{mp3}dva/anita200317{/mp3}

Korupcija postoji od antičkih vremena: još od Ilira, Grka i Rimljana kao i u kasnijim epohama, kada se zasnivala na privilegijama, ovlašćenjima, protivuslugama, primanju poklona; iskazala je svoju žilavost do današnjih dana. U staroj Kartagini državne funkcije dobijali su oni koji su davali mito. Upotreba novca stvoriće kroz vrijeme trgovce, kraljeve i despote. Poznata je biblijska priča o Hristu koji razgoni trgovce i mjenjače novca iz Hrama u Jerusalimu. Korupcija se od pamtivjeka zasniva na lakomosti i pohlepi za novcem i materijalnim dobrima. Pohlepa se u istoriji mijenjala zavisno od predmeta želja i novca.
Ona ista postrevolucionarna Francuska, koju sam već pomenula, na čelu s Napoleonom I, nakon ratnih igara s Austrijom i Rusijom i nakon mirovnog ugovora u Tilzitu jula 1807. godine, uputila je svoje vojne trupe na čelu sa svojim generalima i civilnim predstavnikom u Boku Kotorsku, tadašnju pokrajinu. Francuska uprava sa sjedištem u Kotoru, nadležna i nad distriktima Budve i Herceg-Novog, pri postavljenju svojih i domaćih činovnika u razne opštinske službe, u nedostatku svojih novčanih sredstava zbog mnogih ratnih avantura, zaštitila je svoje buduće državne prihode tako što je uvela jamstvo kao pravnu kategoriju, obavezujuću za činovnike u javnim službama kao što su pokrajinska, poreska, carinska blagajna i razne ustanove povezane sa finansijskim poslovanjem. Dakle, svako lice, odnosno činovnik koji bi pristao na vršenje fiskalne, blagajničke, računovodstvene, carinske, poštanske ili druge službe kao što je monopol duvana i promet drugih proizvoda pod taksama ili trošarinom, morao se obavezati, uz ovjeru kod notara, da će položiti novac, a u zamjenu istog iznosa svoju nekretninu, na ime tzv. jamstva kao garancije da će časno i pošteno obavljati svoj posao, jer bi, inače, štetu načinjenu korupcijom, pronevjerom ili prevarom, morao nadoknaditi vrijednošću svog novca ili svojih dobara. Francuska uprava u Boki, dakle, na ovaj način je zaštitila nepovredivost svojih planiranih prihoda od ustanova, direktnih i indirektnih poreza i taksi, kao što su, na primjer, glavarina, kućarina, zemljarina, mostarina, putarina ...takse na žestoka pića, maslinovo ulje, na stoku itd. Francuskim vlastima bio je potreban novac za izdržavanje vojske, policije i za dalji ratni pohod na Istok. Što se kazni tiče, bilo je predviđeno utamničenje na pet godina i naknada štete za sve one koji krivotvore državni pečat.
U skladu sa pomenutim propisima francuske pokrajinske vlade u Kotoru, građanin Tripo pok. Frana Zifre iz Kotora, za svoje pošteno upravljanje poštanskim uredom u Kotoru, 31. avgusta 1808. godine u opštinskoj kancelariji prihvatio je da potpiše jamstvo u novčanom iznosu od 2.400 italijanskih lira. Kako se iz isprave vidi Zifra je novčani iznos zamijenio hipotekom na svoju kuću u Kotoru (il casale in questa Citta in contrada di San Domenico del Riparto Fiumera). Zanimljivo je da su dobrostojeći Kotorani, ili zbog srodstva, prijateljstva ili kakvog ortakluka, jamčili za svog druga koji je primljen u službu. Tako je 25. jula 1808. g. Mato Liipovac iz Kotora, za valjanu i poštenu službu Jovana Popovića iz Risna kao ubirača trošarine na so, jamčio sa 3.000 franaka u ime čega je založio sva svoja dobra koja je u Kotoru posjedovao. Kapetan Luka pok. Marka Dabinovića iz Dobrote, na primjer, 29. jula 1808. godine. preuzeo je odgovornost za časnu dužnost Iva Carevića u prometu soli u Herceg-Novome sa 5.000 franaka i založio sopstvenu kuću koja se nalazila u Kotoru, u predjelu Fiumere (Rijeke).
Kako se danas boriti protiv korupcije koja je razorna za svako društvo? Svakako ne mirenjem sa stanjem da je ima u svim razvijenim demokratskim državama. Naravno, biće je uvijek i svuda, ali treba raditi na razvoju građanske svijesti, savjesti i društvenoj odgovornosti u svijetlu dobrih namjera za sebe, druge i zemlju u kojoj se živi. Koliko je pohlepa, prethodnica korupcije, pogubna, svjedoči jedna lijepa antička priča: bogati frigijski kralj Mida lijepo je ugostio jednog satira boga Dionisa pa je ovaj odlučio da kralja Midu dobro nagradi. Na pitanje šta želi, lakomi Mida od Dionisa zatraži moć da sve što dotakne pretvori u zlato. Koristeći do kraja svoj dar, frigijski kralj je u jednom trenutku hranu i piće na svojoj trpezi pretvorio u zlato. Naposljetku je Mida u svom očajanju shvatio da se njegova želja za zlatom pretvorila u veliko prokletstvo.
Srdačno vas pozdravljam, poštovani slušaoci, Anita Mažibradić
Naredne sedmice u okviru rubrike "Dva minuta" Kotoranima će se obratiti najtrofejniji crnogorski sportista Mirko Vičević.