Arhiva

Redakcija Radio Kotora danas objavljuje zanimljivosti o našem gradu koje je na društvenim mrežama sabrao Aleksandar Dender, poznati arhitekta i javni radnik iz Kotora.
"Da li ste znali da Kotor sa gotovo svoje dvije trećine leži na drvenim šipovima u moru i da je taj prostor ispod grada prohodan? Naš stari Kotoranin pričao nam je kako bi skočio sa ponte ispred hotela Slavija i ronio sve do kuće, a stanovao je blizu Pjace od kina. Šalu na stranu, međunarodne ekipe ronilaca snimile su od Gurdića do Tabačine sve te šipove koji drže grad i kojima ni zemljotres ni more nisu naudili. Jovica Martinović je prilikom iskopa za podzemnu galeriju na Pjaci od rive našao poboden šip od bukovog debla promjera 15 cm, još uvijek zelenog, iako je zgrada po kojom je nađen izgrađena 1862. godine.
Da li ste znali da je jedan dio grada napravljen na kanalima zato što na potezu od Tabačine do Gurdića ima mnogo jakih izvora? Kako bi prihvatila toliku vodu, Austrija je napravila mrežu kanala koji su vodili tu vodu u more. Jedan od uzroka zašto grad plavi je i neodržavanje tih kanala, kao i to što su, izgradnjom podzemne galerije kroz grad, mnogi kanali presječeni ili uništeni.
Da li ste znali koliko je Kotor tonuo tokom vjekova? Prag glavnih, zapadnih vrata od grada, kao i stari pločnik nalaze se na 80 cm niže od sadašnjeg pločnika što znači da je Kotor 14-15. stoljeća bio niži za 80 cm tako da su i vrata za toliko bila visočija. Pod krstionice u sv. Mariji Koleđati, pod u prvobitnj crkvi, martiriju sv. Tripuna, pod u ranoromaničkoj crkvi sv. Mihaila su za oko 1,60-1,80 m niži od sadašnjeg pločnika. Uzroci tonjenja su razni, nestabilno tlo, podzemne vode, česti zemljotresi, a i prirodno spuštanje južnog dijela jadranske obale, a izdizanje sjevernog za oko 1mm godišnje. foto Yuya Matsuo {gallery}adendermatsuo{/gallery}

Da li ste znali da je Citadela (diskoteka Maximus) prava arheološka riznica? Osim dvoje starih vrata u bedemima o kojima smo govorili ranije, prilikom istraživanja ustanovljeno je da je Citadela građena u tri faze. Najstarija faza nalazi se praktično na nivou mora. Otkriveni su ostaci kasarne iz XI-XII stoljeća sa originalnim pločnikom, dijelom zida sa prozorom i vratima. Kada je postao neupotrebljiv, prostor kasarne je u XIV stoljeću zatrpan i dograđen je sljedeci nivo kasarne koji je bio u upotrebi do kraja XVI stoljeća. Godine 1613, za vrijeme mletačkog providura Sorance, stari položaj je zatrpan i iznad njega sagrađen novi položaj nazvan Piazza Soranza, o cemu svjedoči natpis na kamenoj ploči između dva lučna zasvedena prostora, Piazza Soranza 1613. Poslije zemljotresa 1667. godine i taj položaj je zatrpan u visini sadašnje terase. Sve ovo može da se vidi u diskoteci.
Da li ste znali da se prvobitni zidovi kotorskih bedema iz IX-XI stoljeća mogu vidjeti kod pozorišta (parkić) i kod sjevernih gradskih vrata na Parilu? Ostatak prvobitnih zidova nije srušen, već se nalazi u sendviču između novih zidova- skarpi (kosi zidovi) sa vanjske strane i šetnice za strazu sa unutarnje strane bedema, koje su uradili Mlečani od XV do XVIII stoljeća.
Interesantan je nalaz zida bedema pri Citadeli (može se vidjeti u diskoteci) koji se prevrnuo u zemljotresu 1667 godine. Jovica Martinović je našao podatak u arhivu da je kroz taj otvor providurov glasnik izasao iz grada i otisao u Veneciju da javi o tragediji koja je zadesila Kotor" – zapisao je Aleksandar Dender.