Arhiva

Mini logovi, odnosno senzori za mjerenje temperature, saliniteta i svjetlosti, postavljeni na dubini od 15 metara kod Dražinog vrta, ukradeni su, potvrdila je danas za Radio Kotor dr Vesna Mačić, rukovoditeljka Laboratorije za bentos i zaštitu mora iz kotorskog Instituta za biologiju mora, gostujući u emisiji "032". Prema njenim riječima, senzori su bili postavljeni u avgustu prošle godine u cilju praćenja stanja korala, u okviru bilateralnog projekta koji Institut iz Kotora realizuje sa Institutom iz Pirana u Sloveniji.

„Osim što su izgubljeni sami instrumenti, čija je vrijednost par hiljada eura, izgubili smo dragocjene podatke o specifičnom staništu vrulja kojih na ovom području ima više od desetak, a koje su rijetkost za cijelo Sredozemlje. U njima dolazi do priliva slatke vode na morskom dnu ili u blizini kopna i time se značajno mijenjaju uslovi životne sredine za morske organizme i stvaraju specifične koraligene zajednice sa više zaštićenih vrsta kao što su Cladocora caespitosa (kameni koral), Savalia savalia (žuti koral-lažni crni koral) koji na ovom lokalitetu, pretpostavlja se, živi već više stotina godina, Axinella verucosa (crveni sunđer), Cystoseira corniculata (alga), Geodia sp. (kameni sunđer) i mnoge druge. Na ovaj način nesavjesni ronioci su umnogome otežali naše napore da o ovim organizmima saznamo više i da ih bolje zaštitimo", istakla je Mačić.{gallery}moresonde17{/gallery}

Jedan od prioriteta Crne Gore, podsjeća ona, trebao bi biti proglašenje zaštićenih područja u moru, o čemu su nadležne službe već više puta davale obećanja. „Na nedavno održanoj Konferenciji zaštićenih područja u Sredozemlju koja je održana u Maroku, naša zemlja je bila među posljednjima koja još uvijek nema takvo područje, ali je predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore Milena Bataković iskazala posvećenost naše države da do 2020. godine dobije barem jedno zaštićeno područje u moru, od planiranih tri", pojasnila je Mačić.
Ona dodaje da ovakvo područje ne treba shvatiti kao prepreku ekonomskog razvoja na kopnu, već kao pomoć u obnavljanju morskih resursa i mogućnost povećanja ekonomske dobiti ribara i lokalnih turističkih poslenika za veoma kratko vrijeme. "Naša opština će biti vjerovatno prva u Crnoj Gori u kojoj će biti zaštićeno područje i to na potezu od Žukovice do rta Platamuni. Važno je da lokalna zajednica učestvuje u definisanju koraka vezanih za proglašenje zaštićenog područja. Ono podrazumijeva očuvane morske zajednice, od kojih svi imaju dobrobiti: ribari, turisti, ronioci, ugostitelji. Do toga dolazimo zahvaljujući strogoj zaštiti jednog vrlo malog dijela akvatorijuma (do 10%), u kojem bi bila zabranjena svaka vrsta izlova", zaključila je Mačić.