Arhiva

Publikacija Ministarstva kulture "Potencijali kulturne baštine Crne Gore" predstavljena je sinoć u Podgorici, a tim povodom nam je iz Ministarstva kulture Crne Gore proslijeđeno saopštenje.

Govoreći o potencijalima crnogorskog kulturnog nasljeđa za buduća ulaganja ministar kulture prof. mr Janko Ljumović je rekao: "Intersektorska saradnja u oblasti kulturne baštine predstavlja izazov za uspostavljanje saradnje i razvoj projekata koji integrisano tretiraju pitanja kulturne baštine, prostornog planiranja, kulturnog turizma i održivog razvoja. Ona je test cjelokupnom društvu koje treba da pokaže zrelost, tako što će se strategijski i intenzivno baviti ovom temom. Prostorni menadžment instititucionalnog djelovanja uključuje proaktivan odnos na nacionalnom, lokalnom i međunarodnom nivou, uključuje, dalje, javni, privatni i civilni sektor, uključuje donosioce odluka, ali i samu zajednicu, uključuje stručnjake i publiku, uključuje domaću i međunarodnu javnost, uključuje i javne oblike finansiranja, ali i međunarodne fondove, te interes biznis sektora da se uključi u proces zaštite."

"Kulturna geografija Crne Gore odlikuje se bogatstvom imena koja svjedoče raznolike civilizacijske vrijednosti i iskustva. Prožimanje kultura jeste izazov interkulturalnosti, o čemu nam najbolje svjedoče umjetnici, publika i različiti artefakti naše kulturnog nasljeđa. To je prostor uzbudljivog i to je pokretačka snaga našeg identiteta", istakao je ministar Ljumović.
Ministar je dodao i da je, kako navodi, ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta Ministarstva kulture Crne Gore i jedan od osnova kulturne politike. „Možemo reći da do skoro nije postojala percepcija kulturne baštine kao faktora ekonomskog razvoja. Investicioni projekti i državna ulaganja pokrenuta nakon obnove nezavisnosti, značajno doprinose promjeni stanja u kulturnoj baštini. Osim države, bitna sredstva nude se i od strane evropskih fondova, koja se kod nas još uvijek nedovoljno koriste. Pored toga, neophodno je otvoriti temu i uloge biznis sektora za razvojnu promjenu stanja kulturne baštine u Crnoj Gori. Potrebno je još intenzivnije razvijati proces apliciranja i razvoj projekata koji imaju međunarodni karakter i koji će koristiti sredstva od međunarodnih projekata i institucija. To je posebno izraženo po pitanju sredstava predpristupne pomoći (IPA) iz evropskih fondova, kao sredstava eksternog finansiranja, čiji je stepen iskorišćenosti na niskom nivou" – naveo je Ljumović.
Mr Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu je, predstavljajući publikaciju rekao: "Ovaj vid valorizacije, povezan sa održivom namjenom, a u skladu sa poštovanjem konzervatorskih principa, upravo je put za koji vjerujemo da doprinosi unapređenju, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koja po svojoj osnovnoj funkciji, arhitektonskom izrazu i lokaciji čine neodvojivi dio prostora u kojem se nalaze. Praveći otklon od tradicionalnog gledišta, koje zastupa tezu nepostojanja ekonomskih benefita koje baština nosi, a oslanjanjući se na principe razvoja kulturnog turizma, ali i potrebu uspostavljanja savremene namjene objektima koji su u prošlosti korišćeni za svrhe koje nijesu usklađene sa modernim tokovima života, pokušaćemo da predstavimo segmente crnogorske kulturne baštine čiji multidisiplinarni značaj ukazuje na mogućnost revitalizacije, kroz uspostavljanje privatno-javnih partnerstava i drugih modela udruživanja, za dobrobit cjelokupne zajednice".
„Generalni direktor Dajković je predstavio i uspješno realizovan projekat restauracije Utvrđenja Besac u Bar, za koji je iz državnog budžeta i sredstava Evropske unije obezbijeđeno oko 800.000 eura. Nakon potpune realizacije ovog projekta Centar za kulturu Bar će Utvrđenje koristiti u svrhu razvoja kulturnog turizma.
U publikaciji je predstavljeno dvadesetsedam kulturnih dobara i tri potencijalna koja mogu biti ekonomski valorizovana u turističke, ali i druge svrhe: Gradski bedemi - ostaci Onogošta u Nikšiću, Ganića kula u Rožajama, Grand hotel, bivša "Lokanda" na Cetinju, Kanli kula u Herceg Novom, Kuća Miroslava Štumbergera u Baošićima, Kula Baja Pivljanina u Kotoru, Kula Voltica u Nikšiću, Ljetnjikovac knjaza Nikole u Nikšiću, Citadela Ulcinj, Ljetnjikovac kralja Nikole na Ljeskovcu na Cetinju, Tvđava Citadela Melazuna u Herceg Novom, Tvđava Mogren u Budvi, Sahat kula u Ulcinju, Sahat kula u Podgorici, Slavjanska čitaonica u Dobroti, Stari grad Bar, Tamnica Jusovača na Draču, Forte Mare u Herceg Novom, Tvrđava Goražda u Kotoru, Tvrđava Kosmač u Brajićima, Tvrđava Ribnica u Podgorici, Tvrđava Španjola u Herceg Novom, Utvrđenje Grmožur u Virpazaru, Utvrđenje Nehaj sa Crkvom Sv. Dimitrija u Sutomoru, Tvrđava Lesandro na Skadarskom jezeru, Vladičina kula na Karuču na Cetinju, Utvrđenje Žabljak Crnojevića na Skadarskom jezeru, Zadužbina Ljubatovića sa Crkvom Sv. Dimitrija u Risnu, Zgrada Monopola duvana u Baru i Zgrada zatvora u Kotoru" – stoji u saopštenju Ministrastva kulture u Vladi Crne Gore.