Arhiva

Knjiga „Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)" autora prof. dr Ilije D. Laloševića – redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore promovisana je sinoć u palati Grgurina.

O knjizi je na početku govorila prof. dr Nađa Kurtović Folić sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.

"Ova knjiga je, bez obzira što se odnosi na mletačka utvrđenja- fortifikacije u Boki, daleko prevazišla lokalnu temu. Ona se praktično pripaja jednom čitavom lancu venecijanskih utvrđenja koja se prostiru duž cijelog Sredozemlja i mi možemo da ih upoređujemo. Zaključujemo da su fortifikacije Boke na zavidnom arhitektonskom, strategijskom, društveno istorijskom nivou. To je ono što je bitno, zato što u nauci postoji saznanje da je uvijek najteže pisati u takozvanim rubnim područjima – onima gdje se susrećete sa velikom brojem različitih uticaja, lokalnih tradicija koje se upliću i to je za većinu istraživača najteži ali i najizazovniji motiv u namjeri da se pozabave određenim istraživanjem", kaže profesorka Kurtović Folić i ističe da je autor upravo u tome uspio. "On se uhvatio u koštac sa čitavim nizom problema koji su venecijanska utvrđenja nudila na području Boke. S obzirom da se radi o kulturno slojevitom području – veoma je teško u istraživanju razlučiti šta je tu rimsko, što je srednjovjekovno, renesansno ili venecijansko, a što je nastalo po lokalnoj tradiciji. Treba imati izuzezno prethodno znanje iz čitavog niza drugih oblasti i jako oštro oko da bi jedan arhitekta napravio nešto što će nam biti interesantno" – kazala je profesorka Kurtović Folić.{gallery}ilijalalosevicpromocija{/gallery}

Ona navodi da je ova knjiga na neki način jedna od karika u dugovjekovnom nizu formiranja svijesti o fortifikacijskoj arhitekturi. "U tom kontekstu, mletačka fortifikacijska arhitektura u Evropi zauzima jako značajno mjesto. Zaključak knjige je upravo određivanje vrijednosti i mjesta mletačke fortifikacijske arhitekture u Boki Kotorskoj, a u okviru cjelokupnog sistema mletačkih fortifikacija", rekla je, pored ostalog, profesorka Kurtović Folić.
Monografija "Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)" je autorova doktorska disertacija odbranjena 2005. godine koja je za ovu priliku dopunjena i pripremljena za monografiju u izdanju Univerziteta Crne Gore.
"Rad u obliku monografije koja se objavljuje prvi put poslije jedanaest godina, danas više nego ranije predstavlja kapitalno djelo posvećeno fortifikacijama Crne Gore čija će vrijednost svakim danom sve više rasti" – kazao je dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Svetislav G. Popović. On navodi da fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske spada u red slabije proučene vrste kulturnih dobara ovog područja. "Razlog nedovoljnog dosadašnjeg interesovanja stručnih i naučnih krugova treba tražiti u obilju drugih tema, posebno sakralne arhitekture, nedostupnim relevantnim istorijskim izvorima, davno izgubljenoj funkciji, veličini, slojevitosti i nepristupačnosti ove kategorije graditeljske baštine. Autor kroz proces dugogodišnjeg istraživanja na ovu temu detaljno proučava svu dostupnu literaturu, pored ostalog i istorijsku dokumentaciju iz domaćih i stranih arhiva i biblioteka. Prikupljanjem, proučavanjem, sistematizacijom autentične građe, njenim studiranjem i preklapanjem sa dostupnim sekundarnim izvorima i relevantnom literaurom i upoređivanjem sa istraženim, sačuvanim, izgrađenim strukturama stvorena je solidna dokumentaciona baza na osnovu koje je proučen razvoj i arhitektura fortifikacionog sistema ovog područja. Cilj autorovog istraživanja jeste definisanje graditeljskog razvoja, geneze nastanka i uticaja iskustva drugih okolnih, posebnih mediteranskih područja na fortifikacijsku arhitekturu Boke, potpuno sagledavanje i istraživanje svih aspekata koji su uticali na razvoj pomenute arhitekture Boke Kotorske kao što su istorijski, sociološki, urbani način življenja, strateške, geografske, prostorne i funkcionalne karakteristike sa posebnim osvrtom na prostorno-sociološki odnos sa susjednim narodima", rekao je Popović.
On je govorio o bigrafiji autora monografije. " Profesor Lalošević je rođeni Kotoranin, a nakon gimnazijskog obrazovanja, osnovne, magistarske i doktorske studije završava na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njegova preokupacija je od studentskih dana posvećena kulturnoj baštini sa posebnim osvrtom na grad Kotor gdje je izuzetno motivisan temeljnim, civilizacijskim vrijednostima grada Kotora, Boke, Jadrana i Mediterana i inspirisan za teme koje je obrađivao kroz svoje diplomski, magistarski i doktorski rad. Od 1985. do 2006. godine radio je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. Bio je na mjestu rukovodioca arhitektonskog ateljea pri Zavodu, a od 1999. do 2004. godine bio je direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kasnije stiče zvanje arhitekte konzervatora, a potom i zvanje viši konzervator i konzervator savjetnik. Profesor Lalošević 2004. godine zasniva radni odnos na Univerzitetu Crne Gore gdje i danas na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici radi na prenošenju znanja na mlađe kolege - kroz permanentni rad sa studentima i saradnicima. Obavljao je funkciju prodekana za međunarodnu saradnju Arhitektonskog fakulteta od 2010. do 2015. godine, funkciju člana Strukovnog vijeća za prirodne i tehničke nauke Senata Univerziteta Crne Gore. Član je Komiteta za upravljanje kulturnom baštinom Savjeta Evrope i nacionalni koordinator za kulturnu baštinu Unesco-a. Učestvuje u mnogim projektima sa stručnim, stranim i domaćim ekspertima i nevladinim institucijama na polju gradnje, rekonstrukcije, revitalizacije i istraživanja. Poseban doprinos je dao u oblasti proučavanja zaštite kulturnih dobara na listi Svjetske baštine Unesco-a, kako onih već uvrštenih tako i onih čija je nominacija u postupku. Veoma je značajno njegovo angažovanje na proučavanju graditelsjkog nasljeđa, njegove zaštite i obnove. Poseban doprinos daje kao član redakcije uglednog časopisa Boka koji se izdaje u Herceg Novom. Ove godine je angažovan u pripremi aplikacije za projekat Lazaret sa kolegama univerziteta u okruženju, gdje je vodeći partner Univerzitet u Veneciji kao i u pripremi aplikacije za projekat Artur u okviru kojeg je vodeći partner Sveučilište u Zadru", kazao je, govoreći o autoru, dekan Popović.
Direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru mr Mileva Pejaković Vujošević je pozdravljajući prisutne govorila o planovima ove muzejske ustanove za naredni period. "Nije slučajnost što je promocija našeg dragog sugrađanina Ilije Laloševića organizovana u ovim prostorijama. Mi čuvamo pisanu riječ, a ova godina i jeste proglašena godinom pisane riječi. Podsjetiću da je u našoj biblioteci smješteno 17 hiljada edicija", kazala je Pejaković Vujošević i najavila još promocija koje će biti organizovane u palati Grgurina. "Iz ovog zdanja izaći će još jedna knjiga i to mr Jovice Martinovića. Nismo zaboravili ni Petra Palavršića i dr Antona Sbutegu. U programu promocija, u saradnji sa našim saradnicima naći će se veoma dobro izdanje pod nazivom Stotrideset godina od rođenja don Nika Lukovića. Kruna našeg rada je Godišnjak Pomorskog muzeja – drugi tom šezdesetog broja. Sve pratimo publikacijom čiji je naziv Jedra Boke, a koja izlazi jednom mjesečno. Zato budite ubijeđeni da će svi naši projekti biti dobro osmiljeni i da ćemo se još viđati", poručila je Pejaković Vujošević.
Autor monografije prof. dr Ilija Lalošević zahvalio se svima sa kojima je prilikom istraživanja i pisanja knjige sarađivao. "Zahvaljujem se večerašnjim govornicima, a takođe posebnu zahvalnost dugujem Stevanu Kordiću, mr Jovanu Martinoviću, profesoru Rajku Vujičiću koji je, iako tada već narušenog zdravlja, prihvatio da uradi recenziju, profesoru Jovanu Neškoviću koji mi je jako pomogao u početnim istraživanjima, Milošu Miloševiću čija je posvećenost radu i komunikaciji sa mlađim kolegama bila nevjerovatna" – kazao je, pored ostalog, Lalošević. On je naveo da fortifikacijsku arhitekturu ne čine samo utvrđeni gradovi poput Kotora i Herceg Novog. "Tu spadaju i Perast i Risan koji su štićeni izdvojenim utvrđenjima. Isto tako, tu su predstraže utvrđenja jer je neprijatelja radi odbrane grada trebalo držati što dalje. To su Trojica, Španjola i ostrvo Svetog Đorđa pred Perastom. To je bila predstraža Kotoru" – rekao je, između ostalog, Lalošević.
Promociju monografije organizovao je Pomorski muzej Crne Gore – Kotor, a program je vodila Dolores Fabian. U muzičkom dijelu večeri učestvovao je Luka Brkanović, učenik kotorske Muzičke škole „Vida Matjan".