Arhiva

"Gradska biblioteka i čitaonica Kotor broji oko 1.200 članova, a trideset odsto naših sugrađana učlanjenih u biblioteku su srednjoškolci i studenti" – kazala je za Radio Kotor bibliotekarka Gradske biblioteke Jasmina Bajo.

Ona je navela da biblioteka broji 40 hiljada publikacija, te da se knjižni fond obnavlja u skladu sa finansijskim mogućnostima.

"Jedna od naših osnovnih djelatnosti je obnavljanje i razvoj zavičajne zbirke. Redovno posjećujemo sajmove knjiga. Uvijek vodimo računa i o željama naših korisnika pa prilikom nabavke knjiga uvažavamo njihove sugestije", kaže Bajo. Ona navodi da srednjoškolci i studenti uglavnom traže lektire te savremenu i stručnu literaturu koja im je potrebna za pisanje školskih radova. Na pitanje da li je elektronska knjiga "bacila u sjenku" štampana izdanja Bajo odgovara da to kod nas još uvijek nije slučaj. "Niz tehnoloških i društvenih promjena utiče da se tradicionalna uloga narodne biblioteke polako mijenja. Digitalne tehnologije preovladavaju u savremenom životu. Poznati teoretičari bibliotekarstva i kulture smatraju da su ovo zbunjujuća vremena za sve koji imaju veze sa bibliotekom jer elektronske knjige polako preuzimaju primat nad štampanim knjigama u savremenom svijetu.

O tome govori i podatak da je prošle godine u Americi odnos između elektronskih i štampanih knjiga koje su se iznajmljivale u bibliotekama pedeset prema pedeset odsto", kaže Bajo. No, ona navodi i da je u Evropi potražnja za štampanim izdanjima znatno veća. "Kod nas je potpuno drugačije jer u ponudi biblioteke i nemamo elektronske knjige. Veoma mali broj izdavača objavljuje elektronske izdanja. Većina elektronskih knjiga može da se daunlouduje sa interneta. To su piratska izdanja i mi se time svakako ne možemo baviti jer poštujemo Zakon o autorskim pravima. Smatram da će štampana knjiga u Crnoj Gori još dugo biti traženija od elektronskih izdanja", zaključuje Bajo. Ona je odgovarajući na pitanje kako danas stimulisati mlade ljude da više čitaju kazala da se u Gradskoj biblioteci trude da realizuju aktivnosti u okviru kojih bi najmlađima na zanimljiv način približili knjigu i čitanje. "Pokušavamo da naš prostor mladima predstavimo kao centar za lokalnu zajednicu jer biblioteka svakako mora biti lokalna kapija znanja. Organizovali smo različite vrste radionica. U okviru jedne od njih koju je vodila koleginica Jelena Vukasović smo najmlađima u saradnji sa stručnim osobama govorili o istoriji pisma i knjige, o njenoj strukturi, sadržaju, pričali im o lektorskom poslu, o ilustracijama te o poslu urednika. Rezultat toga bila je dječja publikacija Knjiga bez tajni" – priča Bajo. Ona ističe i da je program čitanja stihova poznatih autora takođe bio interesantan za školarce te da se odazvao veliki broj mladih koji su čitali i stihove kojes u sami napisali. "Jako posjećena je bila i tribina koju smo organizovali u saradnji s Crvenim krstom. Naša gošća bila je misionarka Biljana Ivošević koja nam je pričala o boravku u Tanzaniji i pomaganju tamošnjoj djeci" – kaže Bajo. Podsjeća i na radionicu koju je vodila bibliotekarka Aleksandra Tomović. "To je bila radionica o kulturnoj baštini Kotora. Djecu smo vodili u obilazak institucija i kulturnih ustanova smještenih u gradu i upoznali ih sa njihovim radom. Nastojaćemo da i ubuduće organizujemo različite aktivnosti interesantne za mlade ljude jer ćemo ih tako motivisati da dođu u biblioteku i vrate se knjizi i čitanju", poručila je Bajo.

Kako nam je kazala, među najtraženijim knjigama u Gradskoj biblioteci su naslovi: ''Kad je Niče plakao" Irvina D. Jaloma, ''Senka vetra'', "Ponoćna palata'', ''Igra anđela'' i ''Nebeski zatočenik'' Karlosa Safona, ''Najbolje od mene'' i ''Šetnja za pamćenje'' Nikolasa Sparksa, "Prva ljubav'' Džejmsa Patersona, ''Okorela zemlja čuda'' i ,,Norveška šuma'' Harukija Murakamija, zatim Saramagova ''Putovanje jednog slona'' te ''Crvenokosa'' i ''Čudan osećaj u meni ''Orhana Pamuka.
Kada su u pitanju domaći regionalni autori najviše se traže knjige ''Atakama'' Nikole Nikolića, ''Puna glava ludosti'' Ognjena Spahića, ''Feb je čekao olovku'' Brana Mandića, knjiga Slavice Perović ''Life lift'', zatim "Sibir" i "Osama" Vladimira Kecmanovića te ''Konstantinovo raskršće'' Dejana Stojiljkovića.

Cijena članarine u Gradskoj biblioteci za đake, studente i penzionere iznosi pet eura godišnje, a za ostale je deset godišnje i tri eura mjesečno.