Arhiva

Gost našeg programa bio je univerzitetski profesor dr Milenko Pasinović, a povod je mogućnost brisanja Kotora sa UNESCO-ve Liste svjetske prirodne i kulturne baštine. Razlozi su, kako je ranije objašnjeno, nekontrolisana urbanizacija i devastacija kulturnog pejzaža.

„Centralizacija funkcija značajno je doprinijela ovome što se dešava. A isto tako, ne možemo zanemariti ni funkcije organa lokalne uprave koji su dozvoljavali da se vuku potezi u zaštićenom području, za koje su unaprijed znali da ih UNESCO neće prihvatiti. Nedovoljno ozbiljno smo prišli ovom problemu, jer biti članica UNESCO-a je privilegija u svakom smislu. I umjesto da nam grad bude svojevrstan reprezent naših vrijednosti, mi pokazujemo da nismo dorasli ozbiljnoj ambijentalnoj zaštiti kakva se morala primijeniti na ovom području", kaže Pasinović i dodaje da bi takva situacija značila i gubitak promotivnih pozicija koje Kotor ima kao jedna od najpopularnijih kruzing destinacija na Jadranu. „Moramo se zapitati ko bi nas posjećivao u narednom periodu, budući da naš grad obilazi 90% izletnika koje upravo interesuje prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora", pojašnjava on.

Foto-radiodux

Postavlja se pitanje, možemo li nešto uraditi u međuvremenu, a da naš grad ne bude izbrisan. „Ni u tom smislu nismo napravili niti jedan korak. Mogli smo barem devastirane prostore oplemeniti, ozeleniti ih i prilagoditi prirodnoj sredini u kojoj se oni nalaze. A ustvari, mi činimo sasvim suprotno. Ako je UNESCO prije dvije godine rekao da treba preispitati nekontrolisanu gradnju, mi u ovoj situaciji, oživljavamo temu kao što je, recimo, gradnja mosta na Verigama i predstavljamo je kao jedan od veoma značajnih poteza. Tu je i Turski rt koji ima karakter kulturno-istorijskog dobra. Podsjetiću da je to bila granica dvije države. To je bila ne samo državna granica, već i linija odbrane od napada gusara s mora, ali i civilizacijska, jer su u pitanju dvije različite kulture, kultura Turske i Mletačke Republike", istakao je Pasinović.
U proteklom periodu dogodilo se mnogo značajnih promjena i kada su zakoni u pitanju, smatra on. „Mijenjao se Zakon o zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. Taj zakon je donesen 2013. godine i još uvijek je važeći. U njemu su izmijenjene privobitne granice zaštićenog područja, čime je njegova ukupna površina smanjena za 49%. Da pojasnim, granica zaštićenog područja ne ide više vrhovima okolnih planina, kao prirodna granica, već je zadržana granica katastarskih opština, što je neprihvatljivo. Kako saznajem iz nezvaničnih krugova, razlog je taj što su ranije granice djelimično zalazile u atare susjednih opština kao što su Cetinje, Tivat i Herceg Novi. Mišljenja sam da one time nisu niša narušile, već su upravo štitile taj prostor i taj razlog je za mene neprihvatljiv", rekao je Pasinović. Krajem marta i početkom aprila, podsjeća, biće dvije godine od kada je UNESCO-va Komisija obišla zaštićeno područe našeg grada i od tada ništa nije urađeno u smislu otklanjanja primjedbi koje je ta komisija iznijela po pitanju zaštite ovog prostora. „Njihove primjedbe su se uglavnom odnosile na gradnju, odnosno produženje trećeg puta u Dobroti do mosta na Ljutoj, zatim, na gradnju puta preko Prčanja, mosta na Verigama, sanaciju osulina koje se nalaze pored puta koji vodi od Lipaca prema Nikšiću. Sugerisano je i u vezi naselja u kojima nije bila predviđena gradnja. Nadležni su se u Crnoj Gori u tom smislu ponašali veoma neodgovorno. Bilo je neophodno da se svi zahtjevi UNESCO-a uvaže. Zato je UNESCO dao rok da se do kraja godine primijene njegove odluke koje su ustvari posljednji pokušaj da se sačuva status svjetske baštine za Stari grad Kotor i Kotorsko-risanski zaliv", zaključuje Pasinović.