Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

15.02.2017
411

DVA MINUTA VESNE MAČIĆ

DVA MINUTA 4 ciklusU četvrtom ciklusu kolumni „Dva minuta" koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9.30 i 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratila naučna saradnica Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić.

Poštovani sugrađani i slušaoci Radio Kotora,
Godine 1991. bila sam izuzetno radosna, pa čak i ponosna što je baš moja zemlja odlučila da se deklariše kao Ekološka država, pa još čak prva u svijetu. Kao biolog po struci učila sam da je termin ekologija prvi put upotrebio njemački biolog Ernest Hekel 1866.g. i da naziv potiče od grčkih riječi oikos što znači dom i logos što znači nauka. U najširem smislu ekologija je naučna disciplina koja proučava odnose između jedinki, populacija i zajednica organizama s jedne strane i faktora spoljašnje sredine s druge strane, kao i uzajamne odnose živih bića i spoljašnje sredine. Međutim, u laičkoj javnosti termin ekologija se često koristi pogrešno, kao sinonim za pojam zaštite životne sredine, što je samo dio ekologije. Tako smo se svi već navikli na pogrešne termine poput ekološka hrana, ekološki projekat, ekološki toaleti, i sl. Isto tako pogrešno često koristimo i termine integralno upravljanje i održivi razvoj. Kada govorimo o našoj opštini koliko nam je razvoj planiran i sproveden integralno i održivo valjda dovoljno govore sve ozbiljnija upozorenja iz UNESCO-a koji nas sve češće upozoravaju na nepoštovanje sklada prirode i čovjeka. Smeta mi to što neko sa strane treba da nas stalno opominje za loše stvari koje se dešavaju u našoj kući. Kao da mi nemamo zdarvih očiju ili pameti?{mp3}dva/vesnamacic1302{/mp3}

Ali, ako već sami nismo u stanju da se pozabavimo redom u svojoj kući, onda su, čini mi se, međunarodne organizacije i konvencije jedina zastava kojom možemo da "mašemo" ispred očiju onih „slijepih", bar dok se većina ne „probudi" i počne da se interesuje za red u svojoj kući. Iz tog razloga kad govorim o neophodnosti zaštite našeg mora i neophodnosti stvaranja zaštićenog područja u moru, sve manje govorim o morskim organizmima, o promjenama koje se dešavaju u brojnosti određenih ekonomski važnih vrsta, o zagađenju, o novim, invazivnim vrstama, o benefitima koje pruža očuvana morska sredina i sl. a sve više govorim o zakonima, konvencijama, direktivama. S obzirom da je mnogim našim donosiocima odluka (a i nekim drugima) teško objasniti da je priroda jača od čovjeka i da od nje zavisimo, čini mi se da je njima jedino moguće objasniti da postoje pravne, ali i finansijske obaveze koje Crna Gora kao država treba da ispuni. U smislu međunarodnih konvencija kao što je Barselonska konvencija, koja se odnosi na zaštitu Sredozemnog mora, ili Bernska konvencija, koja se odnosi na zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, problem je što ukoliko zemlja potpisnica ovih konvencija ne ispuni tražene uslove, dobije uglavnom samo kritiku. Međutim, ono što me zaista raduje, to su pravila EU da one članice koje ne izvršavaju obaveze zadate EU Direktivama dobijaju finansijske i to ne male kazne. Praksa pokazuje da je to mnogo efikasnije od prijateljske preporuke ili međunarodne kritike. S obzirom da kod naših donosioca odluka nema dileme da li želimo da se priključimo EU tako su sada i oni upoznati sa brojnim obavezama koje nas očekuju u smislu zaštite životne sredine. I opet nas neko spolja uči šta treba da radimo u našoj kući. Žao mi je, ali ako je to jedini način, neka bude tako i neka bude što prije. Iako nam predstoji dug put, raduje me sve veći broj organizacija i pojedinaca koji deklaraciju o ekološkoj državi ne doživaljavaju samo kao dobru reklamu i praznu priču, već pokreću brojne akcije kojima je cilj unapređenje stanja životne sredine i podizanje ekološke svijesti građana. To se tiče svih nas, i svako može da izabere svoj način doprinosa, počev od naizgled banalnog ne bacanja otpada gdje mu nije mjesto ili ponovnog korišćenja plastične kese, pa do donošenja planskih dokumentacija i zakona. I poslije svega, ovaj zaliv, mora i planine će postojati i poslije nas, samo je pitanje koliko ćemo mi biti u skladu sa njima.
Srdačan pozdrav,
Vesna Mačić
Narednog ponedjeljka 20. februara Kotoranima će se obratiti ekonomista Igor Brkanović.

Podijeli na: