Arhiva

Pozitivna zakonska regulativa ne stimuliše zapošljavanje invalidnih lica, a svijest društva o značaju njihove i integracije pripadnika RE populacije, izbjeglih i raseljenih, i dalje nije na potrebnom nivou, ocijenio je direktor Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, Vasilije Todorović.

Gostujući u emisiji „032" Radio Kotora Todorović ukazuje i na problem slabe prisutnosti ovih lica u javnosti.

„Na primjer, ukoliko bi invalidno lice htjelo da se zaposli, ono ima problem prije svega da izađe u javnost. Invalidna lica, bar u našoj sredini, rijetko viđamo. Problem je kako osloboditi invalidno lice da izađe u javnost. Drugi problem je osvijestiti poslodavca da primi invalidna lica. Poslodavac razmišlja o tome kakva će produktivnost tog invalidnog lica biti, a sa druge strane kako će potrošači da reaguju ako vide to lice u mom objektu. Na zapadu nikome ne predstavlja problem da invalidno lice radi za kasom. Svijest dakle moramo zajednički razvijati, kako bi pružili jednake mogućnosti za sve. Kada je riječ o zakonskoj regulativi, ona ide na ruku marginalizaciji osoba sa invaliditetom. Primjer je zakonska obaveza da svako preduzeće ili institucija na određen broj radnika zapošljava određen broj invalidnih lica. Ukoliko to ne ispuni, na neto plate plaća određen doprinos iz kojeg bi se finansirao zapošljavanje invalidnih lica. Zakon kaže i da do 10 radnika poslodavac ne plaća ništa, a ne mora da zaposli invalidno lice. Od 10 do 20 zaposlenih obaveza je da plaća otrprilike nekih 35 EUR, ili da zaposli jedno invalidno lice. Poslije ima neka progresivna skala. U svakom slučaju, ukoliko to preračunamo na godišnji nivo, tih 35 EUR poslodavca košta nekih 420 EUR. On radije plaća tih 420 EUR na godišnjem nivou doprinosa, nego da zaposli jedno invalidno lice. Svjedoci smo u Kotoru, pa i u okolnim opštinama, da invalidnih lica nemamo nigdje na vidiku, tako da sve to skupa predstavlja veliki problem", kazao je Todorović.

On navodi i da u Crnoj Gori ne postoji registar lica sa invaliditetom. „Riječ je o kategoriji koja varira, tim prije što Komisija za tuđu njegu, koja dijelom to reguliše, radi svake pola godine i ta se situacija mijenja. Na primjer lice dobije tuđu njegu na godinu ili dvije, a kasnije Komisija smatra da može da se rehabilituje i izgubi status. Tu je mnogo otvorenih pitanja koja dovode u pitanje spisak i registar invalidnih lica da bi imali precizne podatke.

Kada je riječ o RE populaciji riječ je licima koji žive na Lovanji, naslju Palestina u Tivtu, Bonićima u Budvi, čak nešto i na Trojici. Riječ je o oko 200 do 300 članova, s tim što i ta populacija varira. Kada pođete tamo jedan dan je jedan broj, dugi dan možda bude i duplo veći. Tu nema nekih preciznih evidencija i kod nas o tome ne možemo da govorimo", kazao je Tododorvić.

Na pitanje kako se pomaže korisnicima u naselju Lovanja gdje je uglavnom riječ o porodicama sa više djece predškolskog i školskog uzrasta, Todorović kaže: „licima koja nam se obrate i za koje postoji zakonski uslov, a koja ispune i niz uslova, oni imaju materijalno obezbjeđenje ne devet mjeseci. Majke koje rode dijete imaju isto kao sve ostale građanke Cren Gore pravo na otpremninu, pravo na naknadu po osnovu rođenja djeteta. Ukoliko je prijavljena na Biro za zapošljavanje, riječ je o situaciji koja se nekad i zloupotrebljava. Na koji način? Nerijetko se desi da majka, koja je rodila više djece i po dva puta u toku godine dođe sa zahtjevom za već dobijenu otpremninu kako bi je ponovila, ne znajući da naš informacioni sistem prati i da se takva greška ne može desiti. Sa druge strane zakon nije ograničio broj djece koja mogu da dobiju otpremninu. U ovoj populaciji to se, da tako kažem, korisiti bezprizorno. Majka koja nema uslova da odgaja ni jedno, rađa devet, deset pa i više djece i na taj način stvara problem sebi i društvu koji sutra treba da vode računa o njima", kaže Todorović.

Kada je riječ o problemu izbjeglištva i raseljenih lica, on navodi da je kod nas taj problem minimiziran. „Do prošle godine imali smo naknade koje su dobijala izbjegla lica. Međutim u ovoj godini samo je jedno lice na teritoriji opštine koje prima izbjegličku nadoknadu. Svi ostali su se snašli, reintegrisali se u društvo. I UNDP koji prati problematiku ocijenio je da više nema potrebe da se po tom osnovu izdvajaju sredstva", kazao je Todorović.

Reprizu emisije „032" u kojoj je godt direktor Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, Vasilije Todorović, možete slušati u subotu 11. februara od 20 i 30.