Arhiva

Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se kao inicijativa za ujedinjavanjem cijelog svijeta u cilju borbe protiv globalne epidemije raka i usmjeren je na četiri osnovne tačke: odabir zdravog načina života, pružanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i maksimiziranje kvaliteta života pod sloganom: „Rak nije izvan naše moći".

Inače slogan Svjetskog dana borbe protiv raka za period od tri godine, 2016. - 2018.godine glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak".

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je saopštila povodom 4.februara kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje. Takođe čak trećina slučajeva može se izbjeći, ukoliko se promijeni način života.

Cilj Svjetskog dana borbe protiv raka jeste spašavanje više miliona ljudskih života podizanjem svijesti i obrazovanjem o ovom oboljenju, te vršenje pritiska na vlade i pojedince širom svijeta da pokrenu akciju za borbu protiv ovih bolesti.
Rak je generički izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktično svaki dio tijela. Glavna značajka raka je ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje prerastaju svoje uobičajeno okruženje te se mogu proširiti na susjedne djelove tijela i u druge organe. Ovaj proces naziva se metastaziranje i metastaze su glavni uzrok smrti zbog maligne bolesti. Smatra se da maligne bolesti nastaju iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz pre-malignih promjena do malignih tumora. Promjene koje nastupe na ovoj stanici i njenim potomcima, uključuju razne oblike nepoštivanja regularnih načina dijeljenja stanica, stvaranje klonalnih podtipova unutar istog tumora koji se razlikuju po nastalim mutacijama.
U Crnoj Gori, preko 1.500 osoba svake godine oboli, dok oko 1.000 osoba umre zbog raka. Najčešći tumori kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći karcinom dojke, karcinom debelog crijeva i karcinom pluća. Na svijetu, preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na preko 26 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti na svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70% svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20% njih uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju. Također, programi prevencije (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti.
Rak je na samom vrhu ljestvice uzroka smrti u cijelom svijetu te je najvažnije njegovo rano dijagnosticiranje i prevencija. Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta:
prestanite da pušite,
hranite se pravilno, raznovrsno,
budite fizički aktivni,
vodite računa o tjelesnoj težini,
izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme,
izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora.
Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka.