Arhiva

Riblji resursi u Jadranu i dalje opadaju i za to svakako nije kriva kočarska flota Crne Gore koja u kompletnom ulovu učestvuje sa oko jedan odsto - ocijenio je dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora u Kotoru. On je najavio i uvođenje reda u takozvanom "big-game" ribolovu kod nas.

O stanju ribljeg fonda u Jadranu će, kako navodi Joksimović, biti riječi od 20. do 25. februara u Rimu u sjedištu Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu (GFCM), kada će se objaviti i rezultati istraživanja Mediteranskog programa kočarskog snimanja (MEDITS).

„Neki podaci se i dalje obrađuju u instititu u Bariju, našoj partnerskoj instituciji, ali je činjenica da će zbog aktuelnog stanja jadranske zemlje definitivno morati sjesti za sto. Crna Gora, iako nije kriva za to stanje mora zajedno sa ostalim zemljama učestvovati u donošenju budućih menadžment planova koji će se odnositi na kompletno područje Jadranskog mora. Tu će se definitivno dosta toga odraziti na stanje flote Italije, naravno i Hrvatske, kao druge po jačini. Vjerovatno će se donijeti neke preporuke za smanjenje ribolovnih dana ili za ograničenja broja brodova koji mogu u određenom periodu raditi na određenom području", kazao je Joksimović.

On je izrazio nadu da će ta mjera, kao i ona o zabrani ribolova u Jabučkoj kotlini koja je bila na snazi godinu, dati rezultate. U Jabučkoj kotlini se mrijeste mnoge ekonomski važne vrste kao što su oslić, barbun i škamp.

Joksimović naglašava značaj očuvanja nedoraslih jedinki i ribe u fazi mrijesta.

„Sa Ministarstvom poljoprivrede, mi i naših ribari smo uveli pravilo korišćenja kvadratnog oka na zadnjem dijelu kočarske mreže, koje ipak propušta nedorasle vrste nekih riba i mugavaca, odnosno glavonožaca. Već imamo i od samih ribara povratnu informaciju da je ta mjera sasvim dobra i da definitivno ima pomaka u stanju crnogorskih resursa", kazao je Joksimović.

Na činjenicu da se u pojedinačnom ribolovu kod nas ipak bilježe ulovi kapitalnih primjeraka, kao što je tuna, Joksimović navodi da je tu riječ o pelagičnim, visokomigratornim vrstama koje iz ostalog dijela Mediterana ulaze u Jadran.
„Nažalost mi nemamo organizovan komercijalni lov tih vrsta, osim sporadičnih ulova sportsko-rekreativnog tipa. Riječ je o trofejnim komadima", kazao je Joksimović.

On je najavio da će se posebnim pravilnicima u Crnoj Gori ubrzo urediti i takozvani „big-game" ribolov, nakon čega će o njemu biti i više podataka.

Inače, na sjednici GFCM u Rimu će između ostalog biti objavljeni i rezultati procjene biomase demerzalnih vrsta riba, rakova i glavonožaca, kao i sastav bentosnih zajednica i količina otpada u okviru teritorijalnog mora Crne Gore i epikontinentalnog pojasa na ukupnoj površini od oko 5000 km2.

Podsjećamo, istraživanje je obavljeno u periodu od 31. 07. do 02.08.2016. godine ribarskim brodom "Pasquale e Cristina", specijalno dizajniranom mrežom, koju koriste sve zemlje na Mediteranu u okviru MEDITS programa.