Arhiva

Hram Svetog Nikole u kotorskom Starom gradu uskoro će biti oslikan ikonama jevanđelista Mateja, Marka, Jovana i Luke. Platna, koja su prethodno bila namijenjena najvećem pravoslavnom hramu Hrista Spasa u Moskvi, površine preko15 metara kvadratnih, uradio je poznati ruski slikar, akademik Sergej Prisekin, i ona se upravo postavljaju na zidove. U izjavi za Radio Kotor Prisekin, koji je i član Ruske akademije slikara i koji je oslikao i hram Hrista Spasa, kazao je da veliku zahvalnost za saradnju na ovom djelu duguje mitrpolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju i parohu kotorskom i namjesniku bokokotorskom Momčilu Krivokapiću. „Ja sam bolestan čovjek. U posljednje vrijeme teško radim, ali sam sve teškoće riješio uz volju Božju, tako da ovo što danas vidite u Kotoru pravo je čudo", kaže Prisekin. Veliku zahvalnost duguje i rođaku Aleksandru Beljakovu bivšem oficiru i početkom 90.-tih prošlog vijeka šefu mirovne misije Rusije u Bosni, generalu ruske armije u penziji, koji sada živi u Herceg Novom gdje je na Ruskom groblju nedavno sagradio crkvu Svetog Fjodora Ušakova, a otvorio je i jedinstveni Muzej sidara. Po riječima oca Momčila Krivokapića oslikavanje hrama Svetog Nikole, za koje, upravo zbog njegovih dimenzija, do sada nije bilo dovoljno sredstava, izuzetan je događaj za crkvu i grad.

„Prvo je problem bio kako prevesti i na koji način ovako zahtjevan materijal kao što su ogromna uokvirena platna. Međutim, Rusi sve mogu, a ikone teške po 120 kilogram su tu i prislonjene na zidove već izazivaju znatnu pažnju. Trebalo bi da do nedjelje budu postavljene", kazao je Krivokapić. Na saradnji u prevozu od Moskve do Kotora on se zahvalio osoblju tivatskog aerodroma i carini. Ikone sa jevanđelistima rađene tehnikom ulje na platnu biće fiksirane sa postojećim ramovima na podlogu, otporne su na vlagu i zauzimaju kompletne zidove. Slikar Prisekin podsjeća i na sudbinu, odnosno gradnju, rušenje i obnovu najvećeg pravoslavnog hrama Hrista Spasa u Moskvi. „Hram Hrista Spasa bio je izgrađen kao crkva-uspomena na pobjedu u ratu 1812. nad Napoleonom. Zato je i ostao glavni hram u Rusiji, ne samo po veličini. Gradili su ga imperatori. Aleksandar prvi Romanov je dao ideju, Nikolaj prvi, njegov sin ga je gradio, a car Nikolaj drugi, posljendji ruski car, završio". Nakon što ga Staljin srušio u vrijeme komunizma i na njegovom mjestu izgradio bazen, radovi na rekonstruisanom hramu bili su završeni 1998. da bi ponovo bio otvoren 1999. godine. To je dokaz da Crkvu Božiju niko ne može da uništi", kaže Prisekin, koji je pravo da radi na hramu dobio nakon sveruskog konkursa na kojem je pobijedio. „Bila je to inicijativa našeg patrijarha Alekseja drugog, a glavni cilj je bio građenje velikih svetinja Rusije uništenih u vrijeme komunizma", dodaje Prisekin. On navodi da se oslikavanje novog moskovskog hrama odvijalo na osnovu crno-bijelih fotografija što je znatno otežavalo posao. „U principu, sve što je ostalo od prvog hrama Hrsta Spasa bile su samo slike. Nakon konkursa bilo je devet grupa koje su dobile blagoslov da slikaju freske, plafon, zidove, četiri kupole i jevanđeliste. Ove ikone su bile namijenjene za hram Hrista Spasa, ali kada je urađena rekonstrukcija nisu mogle stati zbog podloge i tehnologije", kaže Prisekin. On ističe veliko prijateljstvo crnogorskog i ruskog naroda potvrđeno kroz istoriju, te doprinos ruskih admirala i generala uspostvaljanju crnogorske državnosti. „Kada sam prvi put došao u ovu zemlju bio sam oduševljen njenom pravoslavnom tradicijom gdje je je puno hrišćanskih svetinja. To je od velikog značaja kako za vaš tako i za naš narod. Posebno kada u ovom vremenu i vi i mi imamo neke probleme", naveo je Prisekin.