Arhiva

Bogata istorija Risna, neprocjenjiva arheološka nalazišta i potraga za novim predmetima i novim podacima o tom antičkom gradu i njegovoj prošlosti predstavljaju veliko bogatstvo, ali i veliku obavezu da se nastavi u tom pravcu, ocijenio je direktor OJU Muzeji Kotor Andro Radulović. U prepunoj Galeriji solidarnosti u palati Pima Radulović se sinoć obratio gostima na otvaranju izložbe fotografija „Arheološki lokalitet Carine u Risnu – stanje istraživanja 2006-2014." propraćene predavanjem „Arheološki lokalitet Carine u Risnu – značaj za arheologiju" koje je održala prof. dr Marija Buzov iz Zagreba. Istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček kazala je da grad koga pominju grčki istoričari, najstariji antički kartografi ucrtavaju na svoje pergamente i karte, drevni morepolovci nalaze divnu luku, a grčki trgovci nude luksuznu robu. „Topos kojim se broji starost civilizacije i kulture Risna, Boke, istočne jadranske obale Mediterana. Risna kojem je prošlost pribavila istaknuto mjesto na arheološkoj karti Evrope i svijeta. Grči istoričari pominju ga kao Rizon, grad ilirske kraljice Teute 229. godine prije Hrista. Ilirski grad se razvijao pod grčkim uticajem sa akropolom na Gradini i podgrađem na predjelu Carina. Kada ga osvajaju Rimljani početkom I vijeka, postaje Risinium i spominje se kao utvrđeni grad rimskih građana. Jedinstveni antički spomenik iz rimskog perioda reprezentativna vila sa mozaicima iz II vijeka turistički su valorizovani i stjecište mnogih posjetilaca", kazala je Mihaliček.

Ona je naznačila da je pažnja arheologa od začetaka ove naučne discipline bila usmjerena ka Risnu. „Od Artura Evansa u 19. vijeku, ali i da ne zaboravimo naše učene Peraštane Andriju Zmajevića i Andriju Balovića, kao i generacije arheologa i istoričara koji i danas donose nova otkrića i rasvjetljavaju temu njegovog davnog bitisanja", kazala je Mihaliček. Podsjetivši da su Carine najznačajniji arheološki lokalitet, Mihaliček je istakla i naše arheologe: Iliju Pušića, Jovicu Maritinovića, Čeda Markovića, Vilmu Kovačević. Od 2001. godine u Risnu istražuje i tim arheologa iz Poljske i Crne Gore, a o značajnim nalazima, od kojih neki ukazuju i na postojanje kovnice novca, nedavno je priređena i impresivna izložba fotografija. Mihaliček je ukazala na neophodnost zaštite konzervacije i prezentacije arheološkog lokaliteta Carine u Risnu.
O arheološkom lokalitetu Carine u Risnu i njegovom značaju za arheologiju predavanje je održala prof. dr Marija Buzov iz Zagreba koja godinama prati ovdašnja arheološka istraživanja. Kako je navela, „u ovaj predivan i bogomdani prostor" je došla prvi put 2006. godine. „Dolaskom na sam lokalitet bila sam fascinirana, jer sam tokom svojih studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bila odgajana od vrhunskih naših eksperata u arheologiji", kazala je prof. dr Buzov. Prof. dr Marija Buzov je rođena u Zagrebu gdje je diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu i magistrirala na smjeru Antička arheologija s temom "Antički i ranohrišćanski mozaici s natpisom na Istočnom Jadranu (u Istri i Dalmaciji)". Radi u Institutu za arheologiju u Zagrebu. Objavila je dvije monografije i oko 200 naučnih i stručnih radova u Hrvatskoj i inostranstvu. Organizatori izložbe su OJU „Muzeji" Kotor i Institut za arheologiju iz Zagreba.