Arhiva

Direktor Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović" Neđeljko Moškov, gostujući danas u emisiji „032" Radio Kotora najavio je mogućnost osposobljavanja srednjoškolaca ove ustanove za nova zanimanja.

„Trudiću se da otvorimo što više različitih zanimanja za srednju školu jer je to nešto što dodatno može da ih osposobi za život, da budu radno sposobni i da ih društvo bolje prihvati. Inače, volio bih da mi svi ostanemo bez posla. Ne iz razloga što želim nekome zlo, već što nam je želja da je djece sa ovom vrstom problema manje. Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović" ima 40 specijalizovanih kabineta i učionica opremljenih didaktičkim opremom, tehničkim sredstvima, individualnim i grupnim amplifikatorima, audio-vizuelnim nastavnim pomagalima, informatičkom opremom, audiološke, logopedske, pedagoško- psihološke, audiometrijske i pedijatrijske ambulante, senzornu sobu , sportsko-rekreativni prostor, klubove prilagođene raznim uzrastima i internat za djecu", kazao je Moškov.

On je za subotu 17. decembar u 18 i 30 najavio program obilježavanja jubileja - 70 godina od početka rada Resursnog centra.

Surdološkinja Viktorija Mihović navodi da je njen posao pomoć osobama koje imaju oštećenje sluha različitog stepena.

„Nagluvim i potpuno gluvim. Radimo rehabilitaciju djece i odraslih koji imaju pomenute smetnje. Trenutno je više djece koja imaju vrlo teška oštećenja sluha i sa njima primjenjujemo koncept multidisciplinarnog rada. U radu se koriste slušni aparati, individualni i grupni rad u učionicama, gestovni govor... To je još jedna vrsta komunikacije i sporazumijevanja, jedan poseban jezik. Sada imamo i dva nivoa obuke za širu javnost u domenu obrazovanja odraslih. Prvi osnovni nivo komunikacije za svakodnevno sporazumijevanje traje 35 časova, a tu je i napredni za specijalizovane obuke. Za gestovni jezik je dobijena licenca", kaže Mihović i ističe da ga djeca vrlo brzo prihvataju, kao što to inače rade i sa ostalim tehnološkim stvarima.

Logopedica Bruna Mudrić Petrović, čiji je posao što ranija detekcija otkrivanja smetnji u govoru i njihova korekcija, kaže da za razvoj govora postoje određene govorno-jezičke norme. „Međutim, njih se ne moramo uvijek striktno pridržavati jer ne znamo genezu nastanka smetnji. Prvi znak je djetetov krik na rođenju. To nam je jako bitno u uzimanju anamnestičkih podataka, dakle da li je dijete zaplakalo na porođaju, da li je oživljavano i sl. Sve to može ostaviti traga u kasnijem razvoju govora i nekim drugim funkcijama. Prati se i način na koji beba plače, jer to može već u prva tri mjeseca ukazivati na određene vrste smetniji ili problema koje će se kasnije javiti kod djeteta. Prati se i poajava gukanja, vokalizacija brbljanja, prve riječi... Ispred pojave prve riječi postoje određene stvari kao što su da dijete treba da sjedi sa šest mjeseci, uspravlja se sa osam, stoji između otprilike osmog i desetog mjeseca i da istovremeno ide prohodavanje i te prve riječi", kazala je Mudrić, dodavši da je za razvoj govora potrebno da proradi cijeli sistem u organizmu kako bi on bio kruna svega.

Reprizu emisije „032" možete slušati u subotu 17. decembra od 20 i 30.