Arhiva

"Od 1989. godine - kada je našoj zemlji evidentiran prvi oboljeli do danas, u Crnoj Gori je registrovano 227 osoba inficiranih HIV-om dok je u 2015. godini u našoj zemlji registrovano novih 19 slučajeva, a u godini na zalasku 33 nova slučaja" – čulo se na predavanju "Testiranje je u modi" koje su sinoć u pres sali Centra organizovali Kulturni centar "Nikola Đurković" i kotorski Dom zdravlja.

Specijalistkinja socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Aleksandra Marjanović je ispred Centra za kontrolu i prevenciju bolesti govorila na temu "Epidemiologija i testiranje HIV/AIDS – a, stigmatizacija i diskriminacija u vezi sa infekcijom". Ona je, između ostalog, podsjetila da se HIV može prenijeti isključivo: seksualnim putem, preko inficirane krvi ili krvnih derivate te sa inficiranih majki na potomstvo. "Takođe, veoma je važno podsjetiti da su u riziku od infekcije osobe koje ne koriste kondom pri svakom polnom odnosu, često mijenjaju seksualne partnere, osobe koje su sklone takozvanim vezama za jednu noć, koje stupaju u seksualne odnose pod uticajem alkohola ili droge, koje koriste zajednički pribor za pripremanje i ubrizgavanje droge te one osobe koje bez zaštite dolaze u dodir sa ljudskom krvlju ili sekretima" – navodi dr Marjanović. Ona posebno napominje da je veoma važno na vrijeme ustanoviti da je osoba inficirana. "Jedini način je testiranje krvi, a ističem i da osobe koje žive sa HIV infekcijom, posebno u asimptomatskom stadijumu izgledaju kao svi ostali potpuno zdravi muškarci ili žene, pa i ne primjećuju da je potrebno da se testiraju. Zato apelujemo na sve koji i pored toga imaju određenu dilemu da se jave ljekarima" – kaže dr Marjanović.

{gallery}testirenjehiv16{/gallery}

Doktorka navodi da se uz pomoć epidemiloških metoda može procijeniti koliki je broj onih koji nisu svjesni da imaju infekciji. "Smatra se da u Crnoj Gori danas žive ukupno 463 osobe koje imaju HIV infekciju, a to ne znaju. Među njima je 20 odsto žena. Dodatni problem je u tome što sve te osobe, ne znajući da su zaražene, nastavljaju sa svojim uobičajenim načinom ponašanja i tako virus prenose dalje." – upozorava dr Marjanović.
Prvo Savjetovalište za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV u Crnoj Gori je otvoreno 2005. godine, a prema riječima doktorke Marjanović, stopa testiranja u našoj zemlji je jako mala – nešto iznad 10 odsto. "Testiranje po uputu ordinirajućeg ljekara ili usljed nekih drugih stanja je mnogo češće nego testiranje direktno u Savjetovalištima. No, Savjetovališta su najbolja preventivna praksa. Ne samo što se osoba testira, već i u razgovoru sa zdravstvenim radnikom dobija informaciju kako da promijeni rizično ponašanje ali i odgovore na druga pitanja" – kaže dr Marjanović. Ona dodaje da je prema podacima Instituta u Crnoj Gori ukupno 115 osoba koja koriste terapiju kako bi držali pod kontrolom ovu hroničnu bolest. Ističe i da je najveći broj inficiranih, među osoba između 25 i 44 godine starosti.
"Jako je važno promovisati upotrebu kondoma prilikom seksualnog odnosa, naročito zbog toga što je u Crnoj Gori nezaštićen seksualni odnos najčešći vid prenošenja virusa. Važno je stalo ponavljati mladima i svima ostalima da je svaki vid nezaštićenog seksualnog odnosa rizičan i da može dovesti do HIV infekcije", upozorava dr Marjanović. Ona navodi da su izvori infekcije: tjelesne tečnosti inficiranih, krv i derivati krvi, sjemena tečnost, vaginalni sekret, majčino mlijeko i tkiva inficiranih. "Sa druge strane, izvor infekcije ne mogu biti suze, pljuvačka, znoj, mokraća i stolica ali pod uslovom da pritom nisu kontaminirani krvlju" – rekla je, pored ostalog, doktorka Marjanović.
Infektolog dr Ljiljana Knežević iz kotorske Opšte bolnice objašnjava da virus napada imunološki sistem osobe. "U osnovi bolesti je maleni virus koji napada naš imunološki sistem i potpuno ga uništi tokom dugo godina boravka u našem organizmu. Sve ćelije našeg organizma koje imaju cd 4 molekul i koreceptore su one koje mogu biti inficirane. Postoji grupa ljudi koji imaju genetsku mutaciju i nedostaju im ti koreceptori pa su oni imuni na ovu infekciju. Za sve ostale – nije tako. Virus se determiniše iz limfnog tkiva. Širi se krvotokom i pacijenti u 50 do 70 odsto slučajeva imaju određene simptome kao što su oni slični gripu, virozama ili nešto što se manifestuje kao mononukleoza.
Ona navodi da se tri do šest nedjelja nakon kontakta organizma sa virusom mogu javiti simptomi poput onih koji podsjećaju na grip, prehladu, uvećane žlijezde, proliv ili bolovi u mišićima uz uvećanje limfnih žlijezda. "Ovaj period traje nedjelju ili dvije nakon čega se stanje smiruje i sve je pod kontrolom. Bolest potom prelazi iz faze primarne infekcije u asimptomatsku pa osoba izgleda potpuno zdravo iako ima virus u limfnom tkivu. No, imunološki sistem se vremenom progresivno uništava. Zato je važno u ranom stadijumu utvrditi bolest kako bi pacijent mogao početi da se liječi. Postoje tri grupe veoma uspješnih ljekova koje se koriste. Zapravo se radi o hrioničnoj bolesti koja se ne može izliječiti, ali je osnov terapije zaustaviti umnožavanje virusa kako bi zaštitili imuni sistem osobe i kako bi njen život bio kvalitetniji" – rekla je doktorka Knežević.

Neuropsihijatar dr Marina Roganović iz Specijalne bolnice za psihijatriju kaže da je pored uzimanja terapije veoma važno psihičko stanje pacijenta. "Moramo pridobiti pacijenta kako bi nastavio sa borbom. Poboljšanja se dešavaju. Bolest nije ista kao prije dvadeset godina već se sada može držati pod kontrolom. Važno je da mi, zdravstveni radnici, kada saopštavamo rezultate zaraženoj osobi pažljivo osmotrimo koliko je osoba informisana o bolesti, koji je nivo njene anksioznosti odnosno straha, a važno je i da pričamo jasno kako bi nas osoba razumjela i vjerovala nam" – kaže dr Roganović. Ona navodi da je takođe neophodno da osoba koja je zaražena ima pored sebe blisku osobu koja joj pruža podršku. "Važno je edukovati o bolesti i pacijenta i njegovo okruženje" – napominje ona. Ističe da osobe zaražene HIV-om imaju strah od odbacivanja, ali i da se dešava da ostanu bez posla ili da ne mogu da pronađu posao što im otežava svakodnevnicu. "Ljudi se u situacijama kada pokušavaju da suoče sa stanjem u kojem su ponašaju krajnje drugačije od onih koji su jako uplašeni i depresivni, a sa druge strane i onih koji se grčevito bore da njihov život u postojećim uslovima bude što sadržajniji. Dakle, bolest utiče na mentalno zdravlje osobe, stres je i za pojedinca i za njegovo okruženje, pa je zato važno da im pružimo podršku i razumijevanje " – kaže dr Roganović.
"Nema rizičnih grupa, već samo ponašanje može biti rizično, pa je zato potrebno da pažljivo slušamo, informišemo se i dobro razmislimo gdje nas može odvesti bilo koji vid rizičnog ponašanja", podsjetio je prisutne, među kojima je bilo mnogo mladih, direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović apelujući na njih da budu veoma oprezni i pažljivi. On je sa svojim kolegama odgovarao na brojna pitanja mladih koji su pratili predavanje.
Medicinska sestra Marsela Mirošević koja je zaposlena u Savjetovalištu za HIV kotorskog Doma zdravlja podsjetila je prisutne da se za sva dodatna pitanja svakog dana mogu javiti u prostorije Savjetovališta.

Ukupan broj osoba inficiranim HIV-om odnosno AIDS-om u svijetu je 78 miliona. Novoinficirane djece je 150 hiljada, ali su nove HIV infekcije među djecom, kako se čulo na predavanju, smanjene za 50 odsto u odnosu na 2010. godinu.