Arhiva

U četvrtom ciklusu kolumni „Dva minuta" koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9 i 30 i od 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratila dekanica kotorskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Đurđica Perović.

Poštovani slušaoci Radio Kotora, dobar dan,

Danas ću sa vama podijeliti svoja razmišljanja o putovanjima kao luksuzu ili jednako važnoj potrebi poput onih osnovih.
Putovanja su bila privilegija određenih društvenih slojeva kroz vjekove. Datiraju od starih Egipćana, Grka, Rimljana. Divili su se posjetioci egipatskim piramidama u trećem milenijumu p.n.e., kao i drevnom proročištu Delfi. Grci su se okupljali tokom održavanja Olimpijskih igara i proglašavali sveti mir, dok igre traju. Rimljani su se odmarali u svojim termama, a zabilježene su masovne posjete tokom gladijatorskih borbi u rimskom Koloseumu, obilasci svetilišta, koja su to i danas: Santa Marija de Kompostela, Sveta zemlja u Palestini, Rim... Pojavu smo nazvali turizmom mnogo kasnije. {mp3}dva/djurdjica0512{/mp3}

Obrise kakve danas ima, prvenstveno masovnost, počeo je dobijati u drugoj polovini XX vijeka. Ono što je zajedničko današnjim i kretanjima kroz vjekove su motivi koji opstaju, rekreativni, religiozni, manifestacioni, zdravstveni. Mišljenja autora o prirodi turističke potrebe su podijeljena. Dok jedni govore o luksuzu koji dolazi na red poslije podmirenja liste potrebe koje se svrstavaju u osnovne, drugi ih svrstavaju u jednako važne sa osnovnim. Da li je potreba za odmorom, za novim iskustvima i znanjima potrebna? Naravno da jeste. Pored zdravstvene, zabavne, socijalne funkcije, turističko putovanje nam nudi upoznavanje drugih kultura, proširuje vidike, doprinosi razbijanju stereotipa i predrasuda, razumijevanju različitosti, uči nas da cijenimo sopstvenu kulturu i tradiciju. Za putovanje su potrebni slobodno vrijeme i slobodna novčana sredstva. Pravo na odmor, pa time i slobodno vrijeme, kao sociopolitički činioc pripada domenu ljudskih prava utvrđenih Opštom deklaracijom o ljudskim pravima i Povelji UN. Slobodna novčana sredstva su uslovljena visinom prihoda, koji je i najvažniji ekonomski činilac turističke tražnje. Laički rekli bi da putuje ko ima novac. Statistika će i uvjerljivo potvrditi navedeno, s obzirom na činjenicu da ¾ svih putnika dolazi iz dvadesetak ekonomski najrazvijenijih zemalja. Da li je nedostatak novca argument za nedovoljno prisustvo našeg stanovništva u turističkim kretanjima. Mozda bi i bio prihvatljiv da ne postoji jos jedna, rekla bih za naš prostor veoma indikativna grupa faktora koji utiču na odluku o turističkom putovanju. Teorija ih svrstava u sociokulturne i psihološke, a pripadaju im norme ponašanja, moda, snobizam, psihološke karakteristike pojedinca. Norme ponašanja kao opšte prihvaćen sistem vrijednosti u jednom društvu, nepisana pravila, određuju i odnos prema turističkom putovanju. Da li je turističko putovanje u našem sistemu vrijednosti na listi vaznih stvari koje treba da preduzmemo ili je novac bolje potrošiti za nesto što će biti lokalno primijećeno, poput novog mobilnog teleona ili brendiranog komada odjeće? Moda i snobizam kao faktori koji u turističkim kretanjima opredjeljuju određene grupe turista prema destinacijama koje su "u trendu", na našim prostoru se manifestuju upravo u pravcu da ipak najvažnije da se vidi i lokalno isprati. S obzirom na veliku popularnost društvenih mreža i snažne potrebe za dijeljenjem svakog trenutka privatnosti, vjerujem da ćemo krenuti sa putovanjima, kad već imamo mogućnost da se argumentovano, sa sve fotografijama, datumima i lokacijama pohvalimo. Kad govorimo o psihološkim karakteristikama pojedinca, u psihologiji turizma je utvrđeno da turizam može postati navika, kao kupovina bilo kojeg drugog proizvoda. Steknimo naviku. Nije sve u novcu. Imamo ga za neke druge navike.
Krenimo za početak kroz naše stare gradove. Otvorimo oči i oslušnimo. A onda tragom civilizacija koje su se smjenjivale i sa kojima dijelimo evropski kulturni prostor, krenimo u svijet. Da bismo upoznali, razumjeli, više voljeli i cijenili svoju zemlju.

Dragi slušaoci bilo mi je zadovoljstvo podijeliti razmišljanja sa vama.
Prijatan dan želi vam

Đurđica Perović

Naredne sedmice u okviru rubrike "Dva minuta" Kotoranima će se obratiti arhivistkinja u penziji Anita Mažibradić.