Arhiva

Centralna javna rasprava povodom Nacrta odluke o budžetu Opštine Kotor za 2017. godinu održana je sinoć u skupštinskoj sali (palata Bizanti) i okupila je 14 zainteresovanih građana.

Kako je najprije saopštila Biljana Peranović, sekretarka opštinskog Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije, Nacrt je utvrđen na iznos od 25 miliona 94 hiljade eura. Ukupni primici raspoređeni na tekuću budžetsku potrošnju iznose 10.214.500,00 eura, na otplatu duga 600.000,00 eura, te na kapitalni budžet 14.279.500,00 eura.

„Mi smo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima počeli sa izradom budžeta početkom septembra i poslali dopis svim našim potrošačkim jedinicama i korisnima budžeta da dostave svoje zahjteve kako bi pristupili izradi budžeta, što su uglavnom oni i uradili. Do sada smo održali javnu raspravu sa korisnicima budžeta na kojoj je bilo prijedloga za njegovu korekciju. Što se tiče kapitalnog dijela budžeta, tu je već došlo do izmjene, u iznosu od 5 miliona eura pa nije bilo potrebe za kreditnim zaduženjem u iznosu od 4 i po miliona eura. Moguće je da budžet pretrpi još neke korekcije u zavisnosti od prijedloga i sugestija učenika javne rasprave", kazala je Peranović, podsjetivši da je kapitalni dio budžeta sadržan u Planu potrošnje Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora koji definiše sve prioritetne projekte koji će se realizovati u našem gradu tokom 2017. godine.

Najviše primjedbi i sugestija učesnika centralne javne rasprave bilo je na račun opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti (čiji predstavnik/ca nije bio prisutan/na), dok je porez na nepokretnosti i ove godine bio samo jedna od tema. O tome je govorio Milijan Samardžić, ispred Udruženja za zaštitu građanskih prava (za tri mjesne zajednice Donje, Gornje Krivošije i Risan). „Postoji li mogućnost da se cijena zemljišta konačno koriguje, jer ovo je tiha eksproprijacija", ponovio je Samardžić, istakavši nemogućnost plaćanja i tako sniženog poreza. On je podsjetio na građansku inicijativu u gradskoj Skupštini koja je prošle godine bila na pomolu, ali nije bilo rezultata. I tada je bilo riječi o građanima koji u svom vlasništvu imaju parcele velike kvadrature. Peranović je kazala da je obveznik plaćanja poreza na nepokretnosti pravno i fizičko lice, tako da ne postoji razlika, dok je direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Ivo Magud pojasnio da Sekretarijat za finansije ne može biti predlagač odluke, već to moraju biti grupa odbornika/građana i predsjednik Opštine. Samardžića je interesovalo i koliko koštaju lokalni izbori. Peranović je odgovorila da su posljednji u našem gradu koštali oko 22 i po hiljade eura. „Troškovi za finansiranje izborne kampanje političkih partija su definisani Zakonom i iznose 0,25 % od tekućeg budžeta i oni se isplaćuju političkim partijama na osnovu predatih listi, 20% svim listama, a presotalih 80% se daje nakon verifikacije mandata, a tu su i troškovi OIK", kazala je Peranović.
Dragana Knežević, ispred MZ Stari grad imala je primjedbu, između ostalog i na to što javnoj raspravi ne prisustvuju predstavnici Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. „Ne pada mi na pamet da pišem projekte i obrazlažem ih na petnaestak strana kao što sam to činila svake godine i da na kraju budem odbijena, uz obrazloženje da ponuđeni programi nisu interesantni za ovaj grad. Ne znam odakle tim ljudima kompetencija da na taj način pričaju o nečemu što je kulturno dobro Kotora, ne neki način. Očigledno stanovnici Pogdorice i Herceg Novog poznaju bolje potrebe Kotora nego mi. Dešava se da neke organizacije naprave plakat i deset flajera i Sekretarijat im uplati dvije hiljade eura, a mi nemamo na kraju ni izvještaj o tome koliko je taj program uopšte imao efekta", rekla je Knežević.
Dejan Adžić je sugerisao da se iznos sredstava opredijeljenih za sport ubuduće poveća, uz konstataciju da su sredstva za kulturu značajno uvećana.
Dragan Buzdovan kritikovao je budžetsku stavku „Transferi kulturi i programski koncept" koja iznosi 250 000 eura i koja se isplaćuje od strane države. „Što država finansira? Samu sebe ili istinske stvaraoce iz našeg grada. Opština nam je maćeha. Nevladine organizacije koji se zaista bave kulturnom djelatnošću, vrlo malo mogu naći učešća u već predviđenih 660 000 eura. Uz najveće poštovanje KotorArt-a, koja je takođe nevladina organizacija, isto kao što je i naš „Teatar 303", smatram da im se daje isuviše novca. Predlažem da date novac kotorskom Centru za kulturu, pa će oni baratati tim sredstvima na odgovarajući način. Nešto se mora promijeniti. Moraju se zadovoljiti i stvaraoci u Kotoru. Imamo klape, folklor i pitam u kojoj mjeri su oni zastupljeni i da li dovoljno. Ove godine mi nismo konkurisali za sredstva, jer smo prethodne dvije bili odbijeni. Istina je da je program našeg teatra, koji će uskoro proslaviti 40 godina postojanja i rada, možda satiričan i moguće je da se ne dopada izvjesnim političkim krugovima, ali oni se mijenjaju, a narod ostaje", rekao je Buzdovan. Kako je pojasnila Nada Vukčević iz opštinskog Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije, troškove o kojima je govorio Buzdovan kreira Sekretarijat za kulturu. Oni, kako je kazala, imaju samostalnost u odlučivanju, sugestije im se prenose, ali način raspodjele sredstava, odluke i odgovornost su u tom smislu ipak njihov posao.
Vasilije Ševaljević je dao opasku da nevladine organizacije koje imaju kulturni značaj za naš grad, moraju imati prioritet.
Prisutnima se obratio i Nikola Dončić, rekavši da opšta slika Nacrta budžeta ne odgovara nekim standardima, odnosno nepisanim pravilima koje bi stručnjaci iz oblasti finansija okarakterisali kao dobar je onaj budžet onaj gdje su svi podjednako nezadovoljni. „Ovaj budžet stvara neke ljude koji su veoma zadovoljni i one koji to uopšte nisu. Neko dobije 600 000 eura i mi ne znamo gdje je taj novac uopšte potrošen. Uostalom, gdje je u svoj priči Centar za kulturu koji zasigurno ima ljude koji mogu dati svoj doprinos u kulturi Kotora. Pravimo kulturne programe, najprije za Podgoričane, koji tokom ljeta ovdje dobijaju dnevnice, a pritom nam ne daju nikakve izvještaje i nemamo podatke o kvalitetu realizovanih programa, što je sramota za ljude koji vode ovaj grad. Neprofesionalno i sramotno je po mom mišljenju ponašanje sekretarke opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tijane Čađenović, koja ni ovoga puta nije ovdje da odgovara na naša pitanja. Prošle godine se pojavila na javnoj raspravi svega desetak minuta. Držim da Kotor TV može da govori o brojim stvarima u našem gradu. Pratili smo razne programe, recimo, manifestaciju gospođe Knežević, ali i nastupe „Teatra 303". Pogledaje samo reakcije ljudi na te događaje, broj pregleda na društvenim mrežama, koliko je to gostima kvalitetno i zanimljivo. I oni se ovdje moraju boriti za novac. A neko dođe sa reprizom predstave iz Pogdorice i za to dobije 100 000 eura. Opština Kotor prije svega nema pravilnik za davanje novca medijima. Jedne godine tu odluku donosi predsjednik/ca, a druge Komisija. Da li su to molbe, zahtjevi, predlozi, ili način emtiovanja, pravila nema. Od 280 000 eura za četiri godine, jedini video servis u gradu KOTOR TV nije dobio ništa. A pojedine video agencije iz Podgorice za distribuciju samo sirovog materijala dobijaju četiri puta više, nego mi", konstatovao je nezadovoljni Dončić.
Zoran Mrdak, direktor „Komunalnog Kotor" govorio je o interesima ovog preduzeća i komunalnom otpadu. „Podsjetiću, usvojili smo Strateški plan Opštine Kotor. Kada branim interese ovog preduzeća, moram reći da ne vidim elemente tog plana, a usvojila ga je Skupština opštine Kotor. Osim Strateškog razvoja imali smo i u predlogu je Zakon o komunalnim djelatnostima i Državni i Lokalni plan upravljanja otpadom. Sa ovim budžetom, mi ne dajemo podršku niti jednom od ovih Akata. Hocemo da usvojimo Poglavlje 27 o komunalnim djelatnostima, ali tu ima mnogo problema, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. Ja, kao predsjednik Skupštine Udruženja komunalnih preduzeća na posljednjem Samitu koji je tretirao zakonske odredbe iz ove oblasti, moram istaći da smo, kao opština bili prozvan, jer Državni plan upravljanja otpadom nije dobio propulzivnost. Podsjetiću, Usvojen je državni plan po kojem mi imamo obavezu da uradimo primarnu selekciju komunalnog otpada. Mi smo u tom smislu kandidovali više programa, najprije rekonstrukciju transfer stanice Lovanja. Uložili smo značajna sredstva za trake, platoe, izmijenili smo prese za obradu otpada, kupili viljuškare za tretman, a imali smo i donaciju koja je tretirala primarnu selekciju otpada. Poznato je da nemamo sanitarnu deponiju, te da su naplate komunalnih ulsuga ostale na nivou 2008. godine, iako nam je tada bila na raspolaganju deponija Lovanja. Sada otpad odlažemo na Možuri u Baru. Taj proces je veoma skup i nama bi bilo neophodno više od 400 000 eura za deponovanje komunalnog otpada. Mi smo, kao i ranijih godina, iz budžeta dobili 100 000 eura, a kandidovali smo 200 000. Prosječna starost naših vozila je 12 godina. Ako ne uložimo svoja sredstva (kao što smo to i činili do sada) i dodatna sredstva iz budžeta Opštine, zaista će biti i opasno", kazao je Mrdak.
Podsjetimo, primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se u pisanoj formi do isteka roka za javnu raspravu na adresu: Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor, Stari Grad 317 ili na e-mail: prihodi@opstinakotor.com i trezor@opstinakotor.com, do isteka roka za javnu raspravu.
Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije će razmotriti primjedbe, predloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi", podsjećaju iz Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije. Dodaju da će Program uređenja prostora za 2017.godinu i Program rada Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora koji su u nadležnosti Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i Sekretarijata za urbanizam Opštine Kotor biti predmet posebne javne rasprave nakon utvrđivanja nacrta istih.