Arhiva

Monografija „Ostavština porodice Visković u Perastu" autorke mr Marije Mihaliček predstavljena je sinoć u Muzeju grada Perasta.

„Djelo koje promovišemo rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i proučavanja bogate građe kojom se bavila istoričarka umjestnosti i muzejska savjetnica Marija Mihaliček, provodeći svoj radni vijek u Muzeju grada Perasta", kazao je na početku direktor OJU „Muzeji" Kotor Andro Radulović dodavši da, prepoznajući vrijednost i potrebu za što boljim i izražajnijim prezentovanjem jednog ovakvog kulturnog miljea na mapi kulturno-turističke ponude, Mihaliček monografski predstavlja ne samo značaj i ostavštinu porodice Visković, već mogućnost plasmana kotorske kulturne baštine. „Ona to čini zarad popularisanja blaga porodičnih ostavština, a u svrhu kulturnog, naučnog, turističkog eksploatisanja bogatstva koje nam je dato u nasljeđe", rekao je Radulović. On je kazao i da je objavljivanje ovog rada na izvjestan način vraćanje duga porodici Visković, koje nam je ostalo u amanet. „Sa našim zalaganjem, vjerujem da ćemo vratiti prvobitnu namjenu ostavštine porodice Visković kakva se poruka i provlači kroz djelo koje ovoga puta promovišemo", saopštio je Radulović.{gallery}mihalicekviskovici{/gallery}

Na promociji je govorio i teatrolog prof.dr Darko Antović navodeći da je u središtu istraživanja monografije jedina kompletno očuvana porodična ostavština u Boki Kotorskoj koja se ne nalazi u privatnom vlasništvu-ostavština porodice Visković u Perastu. „Ovo ima posebnu aktuelnost s obzirom na neodređeni status palate Visković kao zgrade, ali i ostale porodične zaostavštine kao njenog neodvojivog dijela, što do sada nije riješeno", kazao je Antović. On ističe da autorka ukazuje na neophodnost rehabilitacije ove zgrade i muzeološke prezentacije „in situ" čime bi joj se vratila memorijalna namjena. „Mihaliček daje smjernice i predlaže projekat prezentacije na osnovu pisane i foto dokumentacije, a sve uz praćenje i primjenu savremenih zahtjeva muzeologije", saopštio je Antović, ističući da elementi ovog rada mogu biti direktno aplikativni u praksi, te da kjiga predstavlja značajan naučan rad, kako u teoretskom, tako i u praktičnom smislu.
Istoričarka umjetnosti mr Lucija Đurašković kazala je da joj je čast što ima priliku da govori o knjizi za koju smatra da je toliko nedostajala, te da je ispunila veliku prazninu. „Autorka u knjizi metodološki precizno sabira, empirijski istražuje, te iznosi konstruktivne prijedloge i zaključke koji se tiču jednog od najznačajnijih segmenata kulturne baštine grada Perasta, a samim tim i Kotora-kao zaštićenog i svjetski uvaženog centra prebogate kulturne zaostavštine", pojašnjava Đurašković. Stvaranje ovakvih publikacija inspirisanih bogatom kulturno-istorijskom zaostavštinom, kaže, uvijek zavisi od dobre volje, želje i naučno-obraznog nivoa onih koji ih oblikuju i koji treba da imaju dobar vizuelni i analitički odraz.
„Motivisana sam bila spoznajom o istorijskim, umjetničkim, kulturološkim, kulturno-turističkim potencijalima ove jedine kompletno sačuvane porodične ostavštine, ali i namjerom da ukazujući na njenu kompleksnost i jedinstvenost, ublažim nepravdu prema jednom od najljepših primjera filantropije u Crnoj Gori", saopštila je autorka mr Marija Mihaliček. „Nepravdi, iako je ova ostavština zbrinuta u palati Bujović, uskraćeno joj je pravo na postojanje da po uslovima po kojima je postala javno dobro, bude neodvojivi dio palate", pojasnila je Mihaliček. Ona je kazala da je monografiju pisala u nadi da će se pokretna ostavština Viskovića sastaviti sa palatom i udahnuti joj ponovo život koji zaslužuje, te tako postati još jedna kulturna i turistička atrakcija Perasta. Mihaliček je naglasila da je na zaštiti muzealija i arhivske građe Viskovića je od 2012-2016. godine urađeno više nego za sve vrijeme od kada Muzej grada Perasta brine o ovim muzealijama. „Ohrabruje činjenica da je opštinski Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine nedavno pokrenuo postupak za izradu glavnog projekta rekonstrukcije odnosno konzervatorskog projekta palate Visković za memorijalni muzej ove porodice", istakla je Mihaliček.
Podsjetimo, štampanje monografije realizovano je sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore po programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu, a izdavač je OJU „Muzeji" Kotor.