Arhiva

U kolumni „Dva minuta" koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9 i od 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratio umjetnički fotograf Stevan Kordić.

Poštovani slušaoci Radio Kotora,
Danas je 21. novembar, dan koji se višestruko slavi u Kotoru. Pravoslavni slave Aranđelovdan, katolici Gospu od Zdravlja, a svi skupa Dan opštine Kotor. Ove godine slavimo dan grada bez nove lokalne uprave, iako su izbori bili prije više od mjesec dana. Interregnum u kojem smo se trenutno našli nije samo kotorski, već i crnogorski. On nas ne bi trebao spriječi da se danas osjećamo svečano, jer Dan opštine Kotor, nije dan njegove lokalne uprave, nego u prvom redu građana i građanki Kotora, pa onda i svih struktura koje imamo u Kotoru, uključujući i njegovu lokalnu samoupravu.
Grad i njegovi građani! Ima jedna rimska izreka, koju sam davno pročitao, ne sjećam se gdje, tako da ću vam dragi sugrađani ostati dužan za referencu. Ova izreka je data u obliku pitanja i odgovora, pitanje je: "Do kada će postojati Rim?", a odgovor je "Rim će postojati onoliko dugo, koliko budu u njemu postojali građani."

Jednostavno pitanje i jednostavan odgovor - na prvi pogled. Ko imalo poznaje istoriju Rima, odnosno istoriju antičke grčko-rimske civilizacije, čiji smo i mi nasljednici, odmah će uočiti da u odgovoru ne figurišu stanovnici kao biološki garanti postojanja grada, već politički pojam građana. On se tokom duge rimske istorije mijenjao, bolje rečeno njegova politička funkcija nije značila isto u periodu rimskog kraljevstva, republike i carstva. Međutim, uvijek je podrazumijevala aktivno učestvovanje u donošenju odluka vezanih za pitanja grada i/ili države, bez obzira kolika je bila stvarna politička moć građana Rima da utiču na donošenje tih odluka. Taj osviješćeni građanin, a samo takav može da bude, bio je uvijek jedan od osnovnih subjekta političkog života antike. Aristotel će tako definisati čovjeka kao ζῷον πολιτικόν (zoon politikon) tj. kao "političku životinju", koji je istovremeno i "razumna životinja".{mp3}dva/stevan211116{/mp3}

Sa tim osobinama čovjek je predodređen da u zajednici (polisu) sa drugim ljudima ostvari sebe, vodeći se principima razuma, smatrao je Aristolel i njegovi brojni učenici i filozofski sljedbenici.
Građanina pronalazimo i na brojnim mjestima u našem srednjovjekovnom Statutu Kotora. Kao i ostali pravno uređeni gradovi toga doba i Kotor je imao četiri pravna statusa: plemiće, građane, stanovnike i strance. Građanin je morao stanovati u gradu i snositi terete, čiji su glavni elementi bili čuvanje straže i plaćanje poreza. Za uzvrat uživao je pravnu zaštitu, koju mu je garantovao Statut Kotora i Kotorska komuna. U političkom smislu, njegova uloga je skromnija. Plemstvo je to koje upravlja gradom i tu moć ljubomorno čuva. Stalni sukobi između plemstva i građana obilježili su istoriju srednjeg vijeka svih evropskih država. Taj sukob će dovesti na kraju do Francuske buržoaske revolucije, iz koje se rađa moderni pojam građanina u laičkoj državi. Budući da smo parlamentarna demokratija, taj pojam građanina bi trebao biti jedan od ključnih političkih subjekata i u Crnoj Gori. Moj utisak je da je još dug put pred nama, dok građanin zauzme svoju ulogu koja mu pripada. Na tom putu do građanina, kako ga je u početku zamislila antika i na kraju ostvarila savremena demokratija, u većoj ili manjoj mjeri, čekaju brojna iskušenja i prepreke. Prva je spoznati sebe i svoju ulogu kao građanina u državi! To nas ponovo vraća u antiku, u pronaos Apolonovog hrama u Delfima, na kojem je pisalo: Γνῶθι σεαυτὸν (Gnoti seauton) - Spoznaj sebe!
Sa tog puta spoznaje, mjesta i uloge građana i građanki u sadašnjem i budućem životu Kotora, čestitam svima Dan opštine Kotor! Vjernom narodu čestitam Aranđelovdan i Gospu od Zdravlja!
Pozdrav!
Vaš,
Stevan Kordić

U okviru rubrike „Dva minuta", Kotoranima će se naredne sedmice obratiti profesorka klavira Marina Dulović.