Arhiva

Nedjelja testiranja na HIV počinje danas i do 25. novembra biće obilježena širom Evrope.

U Domu zdravlja u Dobroti testiranje će biti organizovano u prostorijama savjetovališta radnim danima od 8 do 13 i od 15 do 20 sati, a vikendom od 8 do 13 sati.

Tim povodom iz Doma zdravlja nam je stiglo saopštenje koje vam prenosimo.

"Od 18 do 25. novembra se u Evropi organizuje Nedjelja testiranja na HIV. Inicijativa za ovu sad već četvrtu akciju (prva je bila 2013. godine) potiče od organizacije HIV u Evropi. Inicijativa obezbjeđuje evropsku platformu za razmjenu aktivnosti na unapređenju rane dijagnostike i liječenja HIV-a i hepatitisa širom Evrope. Inicijativa je pod direktivom grupe nezavisnih eksperata koji predstavljaju civilno društvo, donosioce odluka, zdravstvene profesionalce i evropske javnozdravstvene institucije. Povodom ove akcije Institut za javno zdravlje sa mrežom savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi priprema nedjeljnu akciju dobrovoljnog i povjerljivog testiranja i savjetovanja na HIV i savjetovanje na hepatitise sa testiranjem uz uput izabranog ljekara. Krajnji cilj kampanje povodom Evropske nedjelje HIV testiranja 2016. godine je da što više ljudi postane svjesno svog HIV statusa i da se smanji broj kasno dijagnosticiranih uz razgovor o prednostima i koristi testiranja na HIV i hepatitise.
Testiraj, liječi, preveniraj - fokus je ovogodišnje nedjelje testiranja.

Ciljevi su sljedeći:
Za HIV
• Osobe koje HIV rano dijagnostikuju imaju veću vjerojatnoću da će dobro reagovati na liječenje i imaće dug i kvalitetan život;
• Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti vjerovatnoću transmijsije/prenošenja bolesti na druge osobe;
• Kod onih kod kojih se kasno dijagnostikuje HIV veća je vjerovatno a razvoja komplikacija bolesti i prerane smrti;
Za hepatitis
• Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti vjerovatnoću da se nadalje infekcija prenese drugim zdravim osobama;
• Kod onih kod kojih se kasno dijagnostifikuje HIV, veća je vjerovatnoća razvoja komplikacija kao što su ciroza, oštećenje jetre ili hepatocelularni karcinom;
Danas, od 2,5 miliona ljudi koji žive sa HIV-om, svaka treća u Evropi nije svjesna svog HIV pozitivnog statusa Polovina onih koji se testiraju, kasno otkriju HIV infekciju što usporava pristup liječenju.
• Hepatitis B i C su uobičajeni i među ljudima koji žive sa HIV-om jer se virusi prenose na isti način. Oko 13,3 miliona ljudi živi s hepatitisom B u Evropskoj regiji SZO; oko 15-40% inficiranih osoba će razviti cirozu, oštećenje jetre ili hepatocelularni carcinoma dok 15 miliona ljudi u Evropskoj regiji SZO živi s hepatitisom C. Međutim, većina ljudi s hepatitisom C ostaje nedijagnosticirana, a samo jedan mali broj u Evropi (3,5%) dobije liječenje;
• Ove statistike pokazuju da je potrebno da se radi na podsticanju pojedinaca koji nisu svjesni da žive s HIV-om i/ili hepatitisom, da se testiraju i da se bolje i ciljano prepoznaju oni koji se nalaze u povećanom riziku;
• Podsticanjem ljudi da postanu svjesni svog HIV-a i/ili statusa hepatitisa što je prije moguće, osobe koje žive s HIV-om i hepatitisom B mogu dugo živjeti ako počnu sa liječenjem.; a oni s hepatitisom C mogu da se izliječe;
Pretpostavlja se da postoje brojne prepreke za HIV i testiranje na hepatitise koje su grupisane u prepreke kod pacijenata i osoba u riziku, prepreke među zdravstvenim radnicima i institucionalne prepreke. Današnji dokazi nedvosmisleno upućuju da je ključna aktivnost u prevenciji HIV/AIDS-a testiranje na HIV (uz prateći minimum savjetovanja kao dio preventivne edukacije), jer su posljedice kasnog otkrivanja infekcije alarmantne. Ove posljedice mogu biti za pacijenta u smislu povećanog mortaliteta i morbiditeta, za društvo u smislu povećanog prenosa HIV-a i hepatitisa na neinficirane osobe. To zauzvrat utiče na zdravstveni sistem povećanjem troškova zdravstvene zaštite u oblasti liječenja i brige osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisima.
Ključne poruke za opštu populaciju
Bolje je poznavati svoj HIV i hepatitis status što ranije, zato što danas ljudi žive kvalitetno i mogu povećati /produžiti očekivano trajanje života, ako liječenje počne ranije. Istraživanja pokazuju da će 95% ljudi prihvatiti HIV test kada ga ponudi izabrani ljekar, tako da nema potrebe da se sa stigmom i ambivalentno o govori o HIV-u, već treba da se ponudi HIV test na isti način na koji će se ponuditi i drugi rutinski testovi. Zdravstveni radnici prilikom testiranja na HIV i hepatitis poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: lični pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje ispravnog rezultata testa i upućivanje na liječenje uz proaktivan pristup promociji zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane i pogođene hepatitisima i HIV-om" – stoji u saopštenju Doma zdravlja.