Arhiva

U Institutu «Dr Simo Milošević», fizičar dr sci. Nenad Maljković, iz udruženja «Moj otok» sa ostrva Krka u Hrvatskoj održao je predavanje o štetnom djelovanju azbesta i njihovom programu «Hrvatska bez azbesta», koji traje od 2012. godine, a odnosi se na zamjenu azbestnih krovova.

Azbest, prirodni materijal, mineral, izuzetnih svojstava dobrog toplog izolatora, našao je primjenu u svim tehničkim sektorima gdje se posatižu visoke temperature rada, u mašinskoj i automobilskoj industriji, vatrogasnim službama, u građevinarstvu (izradi krovopokrivačkih materijala) poznatih kao salonit i eternit.

„Odavno se zna za štetno djelovanje azbesta, vlakana i prašine na ljudsko zdravlje. U kontaktu sa respiratornim organima, azbestna vlakna i čestice su kancerogena. Po podacima WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) svake godine u svijetu umre oko 100 000 ljudi od posljedica kontakta sa azbestom. Ono što je udruženje Moj otok podstaklo da se bave pitanjima azbesta i pomaganjem u zamjeni krovnog pokrivača jesu činjenice da upravo u Dalmaciji i na ostrvima ima veliki broj objekata koji su pokriveni salonitom ili eternitom, ili su im fasade urađene u smješi sa azbestnim supstancama, zbog toplotne zaštite", pojasnio je Maljković.

On je podsjetio na zadatke u bavljenju ovim poslom propagande protiv azbesta, naročito azbestnih krovova. „U ove aktivnosti u vezi azbesta krenuli smo zbog činjenice postojanja velikog broja azbestnih krovova i fasada, obolijevanja stanara i radnika, koji su u kontaktu sa azbestnim materijalima, od kancerogenih oboljenja i latentni strah od opasnosti da on visi nad našim glavama. U posljednjih osam godina u Hrvatskoj je prikupljeno 45 000 tona građevinkog otpadnog od azbesta. U Hrvatskoj je u periodu 2002-2012. godine 672 ljudi umrlo od posljedica kontakta sa azbestom ili 67 ljudi godišnje", rekao je Maljković.
U nastavku predavanja govorio je i o aktivnostima na zamjeni krovova, u najvećem broju slučajeva socijalno ugroženih domaćinstava, ili za stare stanare i kako je u čitavu priču sa zamjenom krovova uvučena privreda, građevinske firme i naročito proizvođači krovopokrivačkih materijala. U tom smislu, kaže, urađeni su izvanredni napori da se, u prvom redu, socijalno ugroženima pomogne da žive u zdravijoj sredini. „Treba napomenuti da je azbest čvrst, postojan i dosta dugovječan materijal. Međutim, svaki rad sa njegovim uklanjanjem ili zamjenom, kada dolazi do kidanja, lomljenja, probijanja, bušenja, stvara emisiju azbestene prašine, koja dospjevanjem u ljudski organizam i izaziva teška oboljenja. Zato se kaže za azbest da je tihi ubica", konstatovao je Maljković.
U našoj sredini, po evidenciji «Ekološkog društva Boke» postoji preko 50 objekata, što u gradskom jezgru Herceg Novog, Tople, Igala, Nemile, Meljina, Zelenike, Bijele, ali i u selima zaleđa. Negdje su to stambeni objekti, negdje magazini, zaostali iz doba postojanja vojske, pa i poslovni objekti, supermarketi, u redovnoj funkciji, čak i veliki poslovni objekti.
Udruženje «Moj otok» stiglo je u Herceg Novi nakon predavanja koje su održali u hotelu «Ramada» u Podgorici, na poziv Inžinjerske Komore Crne Gore, koja je pokrovitelj njihovog dolaska. U Herceg Novom domaćini su im bili preduzeće «Čistoća» d.o.o. i NVO «Ekološko društvo Boke Kotorske».
Predavanje o azbestu i azbestnim krovovima i fasadama od posebnog je interesa za hercegnovsku opštinu, kako zbog mogućeg programa zamjene salonitnih i eternitskih krovova u cilju stvaranja zdravijesredine za život, a i zbog činjenice da je u toku izrada Lokalnog plana upravljanja otpadom za ovu opštinu. Azbestni krovovi predstavljanju građevinski, ali opasni otpad. O tome će se voditi posebno računa u ovom značajnom opštinskom dokumentu.

Nakon predavanja, u diskusiju su se uključili predstavnici «Čistoće», «Agencije za izgradnju grada», «Agencije za zaštitu Orjena», komunalna policija, hemičari i inženjeri. Željko Starčević je rekao da se zainteresovao za ovu aktivnost u Hrvatskoj prije godinu dana, te da je u svojim redovnim obilascima po zaleđu opštine, registrovao postojanje veoma velikog broja objekata pokrivenih salonitom.
Zaključeno je da bi bilo potrebno da se i u Herceg Novom krene sa ozbiljnim, sistemamatskim pristupom pitanjima azbestne problematike i zamjene krovova. Inače, «Moj otok» finansira se samo držanjem predavanja za javnost i privredu i članstvom privrednih organizacija u program «Moja Hrvatska bez azbesta», koji je u toj zemlji već uzeo velikog maha i postao pravi državni program. «Moj otok» ličnim naporom obezbjeđuje pomoć domaćisnstvima na iznalaženju modela za zamjenu krovopokrivačkih materijala.
Ovo udruženje je do sada u Hrvatskoj održalo 87 predavanja za četiri godine postojanja, i skrenuo pažnju javnosti u privredi, ali i u sektoru domaćinstava na rasvjetljavanju «tihog ubice» koji dolazi sa krovova i fasada.