Arhiva

Hrskavičave ribe su grupa riba čija je glavna karakteristika kostur izgrađen od hrskavice, za razliku od košljoriba čiji je skelet izgrađen od kostiju.

Većina morskih pasa su vrsni predatori, nalaze se na vrhu hranidbenog lanca i kao takvi imaju važnu trofičku ulogu u morskom ekosistemu tj. u održavanju morskog ekosistema zdravim.

Upravo ova morska vrsta biće u fokusu mladih studenata biologije koji će u saradnji sa kotorskim Institutom za biologiju mora realizovati projekat čiji je cilj dalje proučavanje i zaštita psa modrulja u našem moru", pojasnio je za Radio Kotor šef laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u kotorskom Institutu za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.

„Smatra se da su se prvi morski psi pojavili prije otprilike 400 miliona godina. Žive u svim morima i okeanima nastanjujući obalne vode, velike dubine, a neke vrste su čak zabilježene i u slatkim vodama. Kod nas ih najviše ima u blizini Bara, Herceg Novog, te Budve i Petrovca", kaže Joksimović.

Foto-ilustracija (internet)

"Mlada ekipa na čelu sa Ilijom Ćetkovićem bila je aktivna tokom ljetnjih mjeseci. Naravno, nije lako doći do mjesta gdje se pas modrulj pojavljuje. To su svakako vode koje su dalje od obale, studenti su ih mamili sardelom. Taj monitoring je već prilično odrađen. Sve hrskavičave ribe zapravo imaju problem veoma spore reprodukcije. Odnosno polaganja jaja ili rađanja žiivih mladunaca i zaista im se treba diviti, budući da već 400 miliona godina žive i traju na ovoj planeti. I zaista jesu gospodari mora i morskih prostranstava. Pas modrulj je jedna elegantna i zaista fascinantna vrsta morskog psa sa izuzetnim bojama i oblikom svog tijela. Međutim, iako nije ciljana vrsta ribolovcima, uvijek se ili ulovi na parangalu ili u mreži. Kod nas nije zabilježen slučaj da je modrulj bilo koga napao. Ima mnogo opasnijih morskih vrsta od njih, kao što su bijela ajkula ili ajkula tigar. Ova vrsta je na vrhu lanca ishrane u ekosistemima mora, ona je korisna jer na neki način odstranjuje sve ono što je višak i ono što je suvišno u tom ekosistemu. Ono što je problem kod njih jeste da kad se uhvati na parangal vrlo se brzo guši, jer sve hrskavičave ribe i ajkule moraju neprestano da plivaju zbog prokrvljenosti njihovih škrga i donošenja kiseonika svježom vodom tako da na žalost kada se u parangalu i mreži uhvati, izvuče se uginula. Ovaj projekat ima za cilj da daje nove podatke o ovoj vrsti u ovom dijelu Jadrana, te da pruži informacije o mjestima mrijesta i njihovom načinu života", zaključuje Joksimović.
Podsjetimo, brojnost hrskavičavih riba u Jadranu pokazuje izraziti negativan trend u razdoblju od 1996. do 2008. godine. U tom razdoblju, kako uz istočnu, tako i uz zapadnu obalu Jadranskog mora vidljivo je smanjenje udjela hrskavičavih riba u ukupnoj masi riba. Ovo je direktan pokazatelj kako su ove morske životinje izložene velikom ribolovnom naporu čiji nivo prelazi mogućnosti prirodne repopulacije.