Arhiva

Kako je redakcija Radio Kotora posljednjih dana imala više poziva slušalaca koji su govorili o ujedima morske kornjače, kontaktirali smo naučnu saradnicu Instituta za biologiju mora dr Vesnu Mačić.

"Povodom pitanja slušaoca i slučajeva ujeda od strane morske kornjače obraćam vam se sljedećim saopštenjem. Morske kornjače u normalnim uslovima ne napadaju ljude i to je informacija koju možete naći svuda na internetu, u stručnoj i naučnoj literaturi. Ali pitanje je šta su to normalni uslovi. Da bismo to definisali treba objasniti nekoliko aspekata ponašanja kornjača i ljudi. Prije svega morska kornjača (Caretta caretta) oko 80% vremena provodi pod vodom a na obalu izlazi uglavnom samo zbog razmnožavanja tj. polaganja jaja. Ljudi uglavnom izgradnjom na obali postavljanjem ležaljki, rasvjete i ostalog, zauzimaju prostor koji smo ranije dijelili sa ovom i drugim životinjama i na taj način značajno, negativno, utiču na njihovo razmnožavanje.
Drugi način antropogenog uticaja, na koji strada veliki broj kornjača, je tako što se upletu u ribarske mreže ili udice. Iako mogu ostati pod vodom i po nekoliko sati, ukoliko se na vrijeme ne oslobode da udahnu vazduh bivaju utopljene. Osim ovoga postoje još dva načina na koje čovjek značajno utiče na njih a to je prije svega plovilima kojima nekada izaziva fizičke povrede kornjače kada dođe do direktnog sudara plovila i kornjače koja izranja na površinu, kao i podvodnom bukom (npr. veliki kruzeri) što izaziva njihovu uznemirenost. Takođe, veliki broj morskih kornjača strada od gutanja čvrstog otpada, jer one od plastike misle da je meduza ili neka druga njihova hrana pa kad progutaju taj čvrsti otpad nastaje niz povreda unutrašnjih organa.
Iz svih ovih razloga, kao i zbog činjenice da morske kornjače dosta kasno razvijaju polnu zrelost i u ogromnom broju bivaju pojedene od strane predatora još dok su mladunci, da se u nekim djelovima svijeta jaja morske kornjače kao i neki djelovi životinje koriste za ishranu, a oklop za suvenir, sve je to prouzrokovalo da se njihov broj drastično smanjuje i da su zato proglašene ugorženim i zaštićenim životinjama prema raznim međunarodnim konvencijama i nacionalnim zakonima u pojedinačnim zemljama, što je slučaj i sa našom zemljom.

Valjda je svima poznato da možete imati kućnog ljubimca npr. mačku ili psa pa se nekada desi da vas ugrize. Naravno, postoje zaista nemile situacije kada se te životinje moraju usmrtiti, ali u većini slučajeva one su ipak na neki način izazvane ili su se jednostavno igrale sa vama. Morske kornjače nisu kućni ljubimci nego divlje životinje i zato se uvijek savjetuje da se divljim životinjama, tj. morskim kornjačama, delfinima i drugim ne približavamo, da ih ne dodirujemo, da ih ne hranimo ili uznemiravamo na bilo koji način.
Koliko sam upoznata o dešavanjima u našem zalivu, morska kornjača nije bila direktno izazvana od kupača, a ipak ih je ugrizla. Srećom ona nema zube pa nije došlo do krvarenja, ali povreda definitivno postoji. Vjerujem da je to neprijatna situacija i šok, ali ja kao biolog vam ne mogu garantovati da se to neće ponoviti, niti da će se ponoviti, iako je mnogo vjerovatnije da neće. Kontaktirala sam kolege iz inostranstva koje se bave morskim kornjačama i svi su odgovorili isto: možda je kornjača povrijeđena, možda je zbunjena u malom prostoru zaliva i ne zna da izađe, možda je iritirana velikom bukom pod morem (što ja lično mislim da je slučaj), ali svakako u normalnim uslovima kornjača neće napasti čovjeka.
I šta sada da se radi? Morske kornjače su zaštićene prema Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta br. 76/06 tako da je zabranjeno njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje. Čini mi se da ostaje jedino nada da će ova morska kornjača što prije naći izlaz iz našeg zaliva, jer će to biti dobro i za kupače, a vjerujem i za nju. U međuvremenu mogu samo da vam preporučim da se držite plićaka, ili bazena, ili svoje ekološke niše tj. kopna" – stoji u odgovoru dr Vesne Mačić.