Arhiva

Dalekovod "Italija – Crna Gora" je transmisioni projekat sa kakvim se država nije susretala, pa je sasvim razumljivo da javnost u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno razumije i sagledava posljedice koje on može imati za životnu sredinu i građane, ocijenjeno je iz NVO "Green Home". Ova NVO je povodom dvije javne rasprave vezane za Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za 500 kw dalekovod "Italija – Crna Gora" za kopneni i morski dio kabla i Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu: "Izgradnja dalekovoda 400 kV Lastva Grbaljska – Čevo", priredila i uputila komentare Agenciji za zaštitu životne sredine. „Dio dalekovoda Lastva – Čevo će prolaziti i kroz Kotorsku oblast, koja je ubilježena u UNESCO svjetsku kulturnu baštinu kao i na listu zaštićenih područja Pariske konvencije za zaštitu svetskog i kulturnog nasleđa (referenca broj 125). zbog velike univerzalne vrednosti lokaliteta i pejzaža, u cijeloj zoni Bokokotorskog zaliva,. Projekat će imati veliki vizuelni uticaj na pejzaž kao i na jedinstvenu zonu u oblasti "Kotorske serpentine", kažu u NVO "Green Home".

Kako se navodi, jedno od glavnih ograničenja elaborata je što nisu navedene mjere zaštite za razne uticaje koje će dalekovod imati na kritično ugrožene vrste i staništa, kao i detaljno elaborirane mjere za dijelove dalekovoda koji nedopustivo prolaze naša međunarodno i nacionalno zaštićena područja. „Na projektovanoj trasi dalekovoda nalazi se niz endemičnih i zakonom zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i zajednica za koje nijesu predvidjene mjere zaštite i praćenje njihove brojnosti tokom i nakon završetka projekta. Takodje, 40% šumskih površina će biti uklonjeno, a postavljanje dalekovoda će dovesti i do povećanja smrtnosti u određenim životinjskim grupama koje su svojim načinom života vezane za određena staništa uz dalekovod ali se ne predviđaju mjere kojima bi se smrtnost smanjila kao ni mjere zaštite šuma koje će biti direktno pogodjene. Što se tiče kvaliteta vazduha u zoni projekta korišćeni su zastarjeli podaci a mišljenja smo da je za izradu ovakvog Elaborata potrebno koristiti novije podatke kako bi zaključci bili relevantniji.Očigledno je da se pri izboru alternativnih rješenja obrađivač elaborata vodio ekonomskim a ne ekološkim parametrom kao vodećim principom. Tako npr. za dionicu Lastva – Čevo navode se tri alternativne varijante pri čemu sve prolaze kroz zaštićena područja, dok alternativa koja bi izbjegavala nacionalni park Lovćen nije izabrana jer bi bila 18 km duža i koštala 7.740.000 € više nego bilo koja druga alternativa. Ova alternativa ukazuje da postoji mogućnost da se izbjegnu zaštićena područja (II zona NP Lovćen i Emerald područja), ali ova varijanta nije detaljnije razmotrena zbog ekonomskih vrijednosti iako je predmet ovog izvještaja procjena uticaja na životnu sredinu. Napominjemo da planirani dalekovod iz oba elaborata prolazi kroz Nacionalni park "Lovćen" i Durmitor koji su Emerald područja, Područje od značaja za boravak ptica i oblast važnog biljnog staništa. Takođe Durmitor spade u UNESCO Svjetsku prirodnu Baštinu sa rijekom Tarom, koja je zaštićena skupštinskom deklaracijom od decembra 2004. U Deklaraciji se jasno navodi "Skupština Republike Crne Gore, poštujući navedene principe, odbacuje bilo kakve zahvate u kanjonu rijeke Tare. Kao građani, svjesni smo da je Tara naša budućnost i prepoznatljivost. Bilo kakav pokušaj da se Tara mijenja zahtijeva slobodno izjašnjavanje svih gradjana Crne Gore i jedino pravedno donošenje odluke o sudbini rijeke bi bilo na referendumu, kako danas, tako i u budućnosti", saopšteno je iz NVO "Green Home".