Arhiva

Veče posvećeno bokokotorskoj ikonopisnoj školi „Dimitrijević-Rafailović" održano je sinoć u porti crkve Svetog Petra i Pavla u Risnu.

Istoričarka umjetnost Jovana Lalošević kazala je da škola „Dimitrijević-Rafailović" nije okupljala samo majstore koji su se bavili ikonopisom već su bili i veoma vješti duboresci.

"Pet generacija ove porodice dalo je 11 ikonopisaca i duborezaca koji su stvarali od kraja 17. do prve polovine 19. vijeka. U tom periodu nastalo je više od 100 ikonostasa i dveri, više od 1.000 ikona, antimisa i krstova. Ovi podaci nam govore više nego dovoljno o stvaralačkoj veličini ove porodice kao i o njihovoj želji da se porodični zanat prenosi sa generacije na generaciju puna dva vijeka. Nije slučajno što smo ovo izlaganje upriličili uz crkvu svetog Petra i Pavla ako se zna da je rodonačelnik porodice Dimitrijević-Rafailović, Dimitrije Daskal od osamdesetih godina 17.vijeka i da se njihova kuća nalazila u blizini crkve oslonjena na jugozapadni zid groblja. Danas su na žalost od nje ostali samo zidovi bez ikakvog obilježja i pomena da je pripadala porodici čuvenih ikonopisaca" , dodala je Lalošević.
Istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović govorila je i o slikarstvu iz druge faze ove ikonopisne škole i o izradi ikone Uspenje Bogorodice koja se nalazi u manastiru Morača, a koju je oslikao Gavrilo Dimitrijević uz pomoć svog oca Dimitrija Daskala.{gallery}ikonopiscirisan16{/gallery}

,,Naučnici su došli do zaključka da je ovu ikonu ipak uradio Dimitrije i po svim stilskim analizama nije mogao da je uradi jedan kako kažu tek izučeni jun ali se definitivno zna da ikonostas odnosno rezbareni dio radio Gavrilo. To je jedna vrlo harmonična cijelina sa vrlo zanimljivom arhitektonikom. Sve grane zalaze iz takozvanih ralja zmajolikih glava, što podsjeća na romaničke ukrase koje je očigledno majstor u svom učenju i mjestu gdje je živio mogao da vidi što je i odlučio da primjeni u svom radu. Dimitrije i Gavrilo su osam i po mjeseci radili i rezbarili ikonu Uspenja Bogorodice, a u isto vrijeme se radila i rekonstrukcija manastira što piše na zidu Moračke crkve", istakla je Simeunović.
Moderatorka večeri, profesorka Marina Dulović, podsjetila je da je poslijednjih dana u domaćim i inostranim medijima istaknuta vijest o senzacionalnom otkriću, da su na Carinama iskopani prvi ikada otkriveni temelji palte Ilirskih kraljeva.
"Nakon prošlogodišnjeg pronalaska novčića cara Balajosa novo otkriće još više potvrđuje činjenicu o dalekoj prošlosti Risna. Iako se kroz dugotrajne strane uprave puno toga mjenjalo i otuđivalo ipak se kroz društveni i kulturni život ispoljavala stalna težnja žitelja za pravim vrijednostima. Stalna borba ponekad i za opstanak nije omela put ka istini, duhovnosti i obrazovanju. U skladu sa prošlim vremenima kulturnim i duhovnim naslijeđem upravo smo ovdje sa istim ciljem da otrgnemo od zaborava vrijednosti koje imamo ", kazala je Dulović.
U muzičkom dijelu programa nastupila je sopran Milica Lalošević uz klavirsku pratnju Dejana Krivokapića. Organizatori ove večeri bili su Mjesna zajednica Risan i NVO „Bocche di Cattaro".