Arhiva

„Grad Kotor bi neizmjerno izgubio brisanjem s liste svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO. Biti na toj listi izuzetnih lokacija privilegija, čast i brend koji može privući jednu posebnu vrstu turista. Ipak, vjerujem da bi takva odluka obradovala one koji žele nekontrolisano da grade i troše prirodne resurse Boke" – rekla je Radio Kotoru arhitektica Tatjana Rajić iz Centra za održivi prostorni razvoj „Expeditio".

Po procjeni Ujedinjenih nacija, Kotor je jedno od 830 mjesta na planeti čije vrijednosti pripadaju cijelom čovječanstvu. Zbog jedinstvene mješavine različitih kulturnih uticaja i nasljeđa univerzalnih vrijednosti, Kotor je 1979. godine upisan u Listu svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Međutim, do javnosti su došle informacije o strogim upozorenjima UNESCO-a zbog izgradnje puta od Lipaca ka Nikšiću i planirane zaobilaznice oko Kotora. O degradaciji pejzaža u krugu Perast – Verige – Kostanjica tek će se izjasniti ekperti Ujedinjenih nacija.{gallery}novogradnja16{/gallery}

„Stalno se pominje to da stižu opomene i da moramo zaustaviti implementaciju prostornih planova koji ugrožavaju vrijednost UNESCO-vog područja. Mi mislimo da su ta upozorenja ozbiljna, ali nisam sigurna koliko ih nadležni shvataju ozbiljno" – dadala je Rajić. Po njoj je izgradnja turističkog naselja u Kostanjici primjer trajne degradacije i devastacije pejzaža. „Vi ste iz Perasta trajno uništili pogled na ostrva koja je upravo isticala kostanjička zelena panorama. Tako nikada više nećete moći vratiti onu sliku Gospe od Škrpjela koja je obišla svijet. Da se ovako vječite štete ne bi dešavale, neophodno je da se mapiraju najvažniji pejzaži u zemlji i zakonski zaštite. Bilo je pominjanja zaštite pejzaža, ali ništa konkretno nije urađeno" – pojasnila je Tatjana Rajić. Na naše pitanje postoji li ikakav način da se saniraju posljedice gradnje koja ugrožava pejzaž, ona odgovara da ne postoje. „Da postoje, sve bi bilo lakše. Širom regiona se srijećemo sa primjerima agresivne gradnje koja devastira najkvalitetnije pejzaže. Zelenilo može da pomogne, ali ne i da poništi efekte betoniranja i velikih kapaciteta upravo na tim specifičnim lokacijama koje su morale biti zaštićene" - zaključila je Rajić.
Podsjetimo, na području Boke Kotorske tragovi ljudskog postojanja datiraju od najstarijih vremena. Prvi poznati doseljenici na ovom prostoru bili su Grci, onda su stigli Iliri, pa potom Rimljani, pa su tokom vjekova vladali Vizantija, Nemanjići, Mlečani, Austrijanci, Francuzi, Crnogorci, a naš grad je jedno vrijeme svog postojanja bio i samostalan.