Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

30.07.2016
646

FINALE FESTIVALA KLAPA 2016

fest klapa 16 promocijaFinale jubilarnog 15. Međunarodnog festivala klapa Perast počelo je sinoć na trgu ispred crkve Svetog Nikole u Perastu.

Prethodno je u Muzeju grada Perasta predstavljen četvrti broj festivalskog časopisa „Lirica". Pomenuto izdanje predstavila je profesorka crnogorskog jezika i književnosti-arhivistkinja Tina Braić Ugrinić.

Prisutne je najprije pozdravio izvršni direktor Festivala klapa Perast Milan Mikan Kovačević. Kako je naveo, Lirica IV je duboko vezana za festival iz razloga što je posvećena Dioniziju de Sarnu San Đorđu, pjesniku koji je bio oženjen Peraštankom i koji je osnovao gradsku muziku. ,,Kao lektor ovog časopisa imala sam čast i priliku da budem dio relacije autor-djelo i spona između djela i čitalaca'', kazala je Tina Braić Ugrinić dodavši da četvrto izdanje godišnjaka Lirice nudi poznatstvo za interesantnom i značajnom ličnosti za Boku sa početka devetnaestog vijeka, Dionizijem de Sranom San Đođom.{gallery}festivalklapa2016{/gallery}

,,Napuljski plemić De Sarno je upoznao doktora Rada Krekića iz Kotora koji ga je angažovao za dirigenta duvačkog orkestra nakon čega on kvalitetno obnavlja stari duvački orkestar u Kotoru. Pored profesionalnog i ljubavni život ga je neraskidivo vezao za Boku oženivši Idu Širović, perašku plemkinju'', navela je Braić Ugrinić. Ona je podsjetila da je jedno od najpoznatijih djela ovog muzičara zbirka peraških pjesama ''Uspomene iz Perasta'' kao poklon peraškoj Opštini, čime je de Sarno prepoznao značaj očuvanja narodnih pjesama. ,,U časopisu čitaoci mogu da pročitaju skraćeni izabrani tekst dr Miloša Miloševića vezan za de Sarnovu biografiju, a nakon toga slijedi rad Zlate Marjanović Peraški poj o Dioniziju de Sarnu San Đorđu, uspomena i zadužbina. U radu je obrađena Dionizijeva zbirka "Uspomene iz Perasta'', istakla je Braić Ugrinić. Ona je kazala da je Zlata Marjanović podijelila pjesme iz de Sarnove zbirke na počasnice, svadbeno i Đurđevdansko pjevanje, ljubavno pjevanje od Fašinade I pjevanje od Fašinade po uzoru na bugarštice. ,,Zlatina obrada Uspomena podrazumjeva obradu na tekstualnom I muzičkom nivou, pruža originalne notne zapise pjesama uz prelijepe peraške fotografije'', zaključila je ona.

Predstavljen je i „Zbornik radova Ljube Stipišića Delmate" o kojem je govorio Jakša Fiamengo, hrvatski akademik i mr Mirko Đinđić ispred „Zaklade Delmata". ,,Zaklada je počela sa radom u Zadru 2012. godine sa namjerom proučavanja i popularizacije stvaralaštva maestra Ljube Stipišića Delmata, a sve u cilju očuvanja istinskih vrijednosti Dalmacije i promocije hrvatske kulturne baštine'', kazao je Mirko, pojasnivsi da je zbornik objavljen prije godinu dana pod nazivom Obrisi stvaralaštva i identiteta Ljuba Stipišića Delmate, u kome su obrađeni njegovi radovi i grupisani u pet cjelina. Prva je duhovnost, druga glazba, treće jezik, književnost, etnologija i pozorište, a četvrto i peto slikarstvo i tragovi. ,,Naučnici i umjetnici pokušali su dati omaž osobi velikih darova i opusa, duhovnošću oplemenjenog umjetnika, istaknutog bogoljuba, domoljuba, covjekoljuba, čije je djelo iskoračilo u bezvremenost'', zaključio je Đinđić.

Na promociji je govorio i Jakša Fiamengo. Kako navodi, Delmata nije zalazio lično u ove naše krajeve, ali su zalazile njegove pjesme. ,,Delmata nije bio samo kompozitor, već i melodram, etnomuzikolog i čovjek koji je znao izvući iz zaborava mnoge zapise'', istakao je Fiamengo, konstatujuci da je umjetnik prepoznavao glasove naroda, ali i činjenicu da je dalmatinska klapska muzika jedinstvena. ,,Delmata nije bio prvi, ali je bio jedan od najstrastvenijih koji je osjećao da pjev i usmeno predanje naših starih nije samo puki instrument pokazivanja različitih stadijuma života i duha, već izraz identiteta'', rekao je Fiamengo, dodavši da su sve Delmatine klapske pjesme koje se pjevaju, ustvari njegov testament i dalmatinski legitimitet prema drugim ljudima i krajevima.

U muzičkom dijelu programa nastupili su sopran Bojana Pijanović i klapa Diva iz Bosne i Hercegovine.

Nakon promocije, ubrzo na gradskom trgu nastupile su i brojne klape.
Prisutnima je na pocetku procitano pismo koje je uputio minister kulture u Vladi Crne Gore Pavle Goranović. ,,Bogato kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore kao inspiracija, klapsko pjevanje kao neraskidivi dio muzičkog identiteta u vjekovnom ambijentu Perasta povezuje našu državu sa svijetom na najljepši način, a uvjeren sam da će odjeci nasljeđenih napjeva, kvalitetno izdavaštvo i respektabilni umjetnički koncerti u organizaciji Festivala klapa Perast i ubuduće bogatiti kulturnu ponudu Crne Gore'', naveo je u poruci je Goranović, uz uzvinjenje što nije bio u mogućnosti da prisustvuje finalnim večerima ovogodišnjeg festivala.

U kategoriji Nove klapske pjesme, nastupile su klape: Jadran-Tivat, Diva-Široki Brijeg BiH, Assa Voce-Podgorica, Incanto-Kotor, Skontradura- Dubrovnik HR i Klapa Sveti Nikola-Metković HR. U takmičarskoj kategoriji mješovitih klapa nastupili su: Basca-Baška voda HR I Jadran-Tivat. Kao gosti nastupili su klape Alata - Podgorica i Trebižat- Čapljina BiH.

Dodijeljene su nagrade u obje takmičarske kategorije. U kategoriji Nova klapska pjesma, nagradu za najbolji aranžman dobila je klapa "Sveti Nikola" za pjesmu ''Borsa moje mati''.
Klapi "Incanto" pripala je nagrada publike za najbolju kompoziciju za pjesmu ''Tre sorelle''.
Nagradu žirija za najbolju kompoziciju dobila je klapa "Sveti Nikola", drugo mjesto pripalo je klapi "Assa Voce", a treće klapi "Diva".

Podijeli na: