Arhiva

Opštinski odbor boraca NOR-a 1941-1945 Kotor položio je danas cvijeće na spomenik palim borcima NOR-a za Jugoslaviju i žrtavama fašističkog terora, na bistama narodnih heroja u parku Slobode, te na spomen obilježjima u mjesnim organizacijama Dobrota, Risan i Morinj.
Minutom ćutanja odata je počast palim žrtvama za slobodu.
„U dugoj i slavnoj istoriji Crne Gore, 13. jul ima trostruko značenje", naglasio je Ljubenko Borović, ispred OBNOR-a Kotor. „U 19. vijeku, toga dana, na Berlinskom kongresu 1878. godine Crna Gora je poslije Veljeg rata od 1876-1878. godine i slavnih bojeva na Vučjem dolu i Fundini priznata kao 27. nezavisna država u svijetu. U 20-om vijeku 1941. godine podignut je ustanak naroda Crne Gore protiv fašističkih i nacističkih okupatora i bio je to prvi masovni opštenarodni ustanak u Evropi porobljenoj od strane Hitlera i Musolinija. U 21-om vijeku posle razbijanja SFRJ i Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Zajednice Srbije i Cme Gore, nakon održavanja referenduma u Crnoj Gori, 13. jul je proglašen za Dan državnosti Crne Gore. Ovi primjeri upozoravaju da istorija Crne Gore ne počinje od nas i da je naša sveta dužnost da se poklonimo sjenima svih žrtava palih za slobodu Crne Gore", kazao je Borović.

Mlada generacija je, kako kaže, najpozvanija i najodgovornija da očuva sjećanje na sve koji su u brojnim bitkama i u različitim vremenima ugradili kosti za slobodnu Crnu Goru bez obzira na dnevnu politiku, političke, ideološke ili stranačke podjele. "Ovaj dan, 13. jul je dan kada je narod Crne Gore na poziv Politbiroa CK KPJ od 4. jula 1941. godine digao ustanak i otpočeo sveopštu borbu protiv fašizma i borbom odgovorio na odluku separatista Crne Gore na čelu sa Sekulom Drljevićem od 12. jula, na Petrovdan, da Crnu Goru proglasi separatističkom i pod protektoratom ltalije. Julski ustanci u Jugoslaviji 1941. godine bili su odraz i shvatanje opasnosti koja se nadvila nad Evropom te godine, a o čemu su ćutale i velike sile poput Amerike, Rusije, Francuske, Engleske, sve do napada na Rusiju 21. juna 1941. godine. To je bio znak da fašizam u licu Trojnog pakta ima namjeru da pokori cio svijet i sprovede sva zla fašistićke orijentacije, a to je fašizacija svijeta. U našoj zemlji, bivšoj Jugoslaviji, iskru borbe uklesala je KPJ na čelu sa Titom i povela rat do pobjede, uz sve rizike i opasnosti kojima se izlažu male zemlje i narodi. Znalo se da će žrtve biti velike. U toj borbi i narod ovog kraja dao je dostojan doprinos borbi do pobjede u kojoj je iz Kotora palo u borbi i su bile žrtve fašizma 524 lica, od čega 277 boraca i 247 žrtava fašizma. Od njih 524 koji su položili živote, 425 su muškarci, a 99 je bilo žena. Na nivou Boke je položilo živote 1 054 lica, od kojih 645 su borci, a 400 njih bili su žrtve fašizma", istakao je Borović.
Sedamdeset pet godina je, kaže, dostojanstva Crne Gore, l3. jul 1941. godine je datum za nezaborav. „Danas Crna Gora slavi veliki jubilej, 75 godina od kako su l3. jula 1941. godine širom naše republike zapucale slobodarske i ustaničke puške i to prve u porobljenoj Evropi. Tog 13. jula visoko se uzdigao i razvio crnogorski barjak slobode i pod njim, kao jedan uzdignutog čela, kako to priliči Crnogorcima, na poziv u boj za slobodu, stupio čitav crnogorski narod. I staro i mlado! I muško i žensko! Seljaci su ostavili neobrađene njive, studenti nedovršene lekcije, stari ratnici pošli u boj sa svojim sinovima. Narod se ujedinio i zabratimio, čvrsto odlučan da brani svoja ognjišta i svoje svetinje. I krv prađedovsku", rekao je, između ostalog, Borović i poručio. „Na nama, borcima, potomcima boraca NOR-a i svim građanima je danas i vazda velika obaveza da čuvamo sjećanje na borce za slobodu, posebno poginule junake koji su umirali za druge, za nas, za potomke, da bi živjeli u slobodi i miru. Našim okupljanjima kod ovog, ali i drugih spomenika, iskazujemo nezaborav i poštovanje prema onima koji su pali za slobodu, a nisu doživjeli da u njoj uživaju bar malo. Jugoalsvija se raspala kada su nacionalizmi i kontra revolucija uzeli maha. Ipak, vjerujem da će naši borci i njihovi poštovaoci cijeniti borbu NOR-a i postaviti je na pravo mjesto. Zato ovog, 13. jula poručujem mladima: Ne uradite nikom i ne poželite nikom ono što ne bi sebi uradili i poželjeli. Tako su govorili naši preci. A njihove zavjete treba čuvati", riječi su Borovića.
Potom su cvijeće na istom mjestu položili i predstavnici Opštinskog odbora SNP Kotor.