Kultura

22.11.2022
238

RADULOVIĆ: KULTURA SE VRAĆA NA VELIKA VRATA, A KOTOR NA STARE PUTEVE SLAVE

Pandemija koronavirusa pogodila je svaki segment društva, pa tako i kulturu. Ona se, smatra Andro Radulović, direktor JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, vratila na velika vrata, te je dostupna svima, ne samo u onlajn formatu kakav je bio slučaj tokom prvog talasa pandemije kovida. Gostujući u našoj emisiji “Katareo” Radulović je podijelio svoja iskustva tokom pandemijskih dešavanja koja, podsjeća, nisu bila ni malo jednostavna za kulturne radnike. 

U nastavku razgovor koji smo realizovali u okviru projekta “Pandemijska realnost – između znanja i pretpostavki”, finansiranog od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.  

Savremeni način života zahtjeva modernizaciju svih ustanova, pa tako i kulture. Prvenstveno nas je tome naučila pandemija koronavirusa. Da bi mogli da konzumentima kulture omogućite kulturu imali ste virutelne ture, takođe Pomorski muzej, a s obzirom da jedna od obaveza svakog muzeja jeste dostupnost, ima vodič na Brajevom pismu, kao i muzejski vodič na znakovnom jeziku. Kako je izgledao rad Muzeja u prvom talasu pandemije koronavirusa?   

U prvom valu pandemije naš osnovni cilj je bio da Muzej ostane otvoren i dostupan svima. Kako posjete u tom periodu nisu bile dozvoljene, kao i drugi muzeji u regionu i u Crnoj Gori,  i mi smo na našem sajtu objavili virtuelnu turu i video materijal samog Muzeja, kako bi ljudi koji nisu u mogućnosti da dođu i vide Muzej uživo, mogli da to urade na svojim računarima i telefonima. Takođe, potrudili smo se da u tom periodu neke ranije izložbe koje su bile dostupne u digitalnoj formi stavimo na naš sajt i tako uljepšamo zimu i taj period kada su ljudi bili svojim kućama, da se prisjete nekih izložbi koje su bile u našem muzeju. 

Dobro ste rekli, cilj svakog muzeja jeste da bude dostupan svima. Tako smo 2016. godine izradili vodič na Brajevom pismu i to prvo na našem jeziku, a potom engleskom. Takođe, ove godine postali smo prvi muzej u državi koji posjeduje vodič na znakovnom jeziku. Cilj nam je da svi posjetioci koji dođu u Muzej, ne samo vide što se u njemu nalazi i osjete, nego da i oni koji nisu u mogućnosti da čuju, imaju naš audio gajd koji posjedujemo već 10 godina to vide na znakovnom jeziku. 

Izdvojio bih takođe da Pomorski muzej odavno ima pristupne rampe, ima posebnu prostoriju namijenjenu za OSI populaciju, tako da su u prizemlju Muzeja oni u mogućnosti da vide šta se nalazi po drugim spratovima na našoj televiziji. Takođe ovaj period korone smo iskoristili za adaptaciju toaleta. Pomorski muzej sada ima, pored redovnih muških i ženskih, i toalet prilagođen OSI. Mislim da smo ostvarili našu svrhu, a to je da je Muzej dostupan i da ispunjava sve uslove za posjetioce koji žele da ga obiđu. 

Pandemija koronavirusa je pogodila svaki segment društva, tako i kulturu. Kako je to sve izgledalo, od same pojave virusa kod nas u Crnoj Gori, do lock down-a.   

Kako je pandemija uticala na rad Muzeja?  

Kao i u svim oblastima u Crnoj Gori 2019. godina je bila rekordna. Ne samo po broju posjetilaca koji su došli u grad Kotor i Pomorski muzej, već i po broju dešavanja, prihodima, ta 2019. godina je postavila neke standarde. Nakon nje došla je 2020., korona i nastupio je šok za sve nas. Naš prvi cilj bio je da uspijemo da Muzej nastavi da radi, da ga ne zatvorimo. Bez obzira što turisti ne mogu da dođu ili je u nekom momentu bila dozvoljena posjeta samo jednog, da li turiste ili istraživača, opet smo se trudili da radimo. Možemo da se pohvalimo da smo tokom korone nastavili da radimo nesmetano. 

Prvi i glavni problem koji je prouzrokovala pandemija je pad broja posjetilaca, što znači i manje prihoda za našu ustanovu, ali i prilagođavanje rada same ustanove i naših ciljeva u toj promjeni. S druge strane, iako je uticala na smanjen broja posjetilaca, dala nam je mogućnost da se posvetimo nekim drugim stvarima jednako važnim kojima se možda nismo mogli posvetiti od brojnih posjeta i drugih aktivnosti koje traju tokom turističke sezone. Taj period smo iskoristili da se posvetimo segmentima muzejskog posla, kao što su detaljna obrada posla, sređivanje građe, dopunjavanje foto-dokumentacije, sređivanje depoa, nabavke opreme za depo... Tako da smo taj period iskoristili da uradimo neke stvari koje ranije uspjeli, a u tom periodu smo ih sa velikim elanom, energijom i srećom uspjeli da završimo. 

Kao i druge ustanove i mi smo organizovali rad u dvije smjene kako bi što manje bilo ljudi zajedno u kancelarijama i naravno najvažniji cilj je bio da sačuvamo zdravlje naših zaposlenih, a opet da se muzej ne zatvori. 

Iskoristili smo ovaj period za nabavku opreme, sređivanje depoa, novi dio postavke koji smo predstavili itd. U svom zlu koji je zadesio kulturu, cijelu Crnu Goru i cijeli svijet, mi smo iskoristili ovaj period da neke stvari uradimo i završimo, te budemo spremni za oporavak koji će kasnije doći. 

Osim toga ovaj period je, po mom mišljenju, savršeno iskorišten za sprovođenje kapitalnih investicija u zgradi muzeja. Tokom prvog vala korone u zgradi muzeja je ugrađen novi video nadzor sa 45 kamera, ugrađen je novi protivpožarni i protivprovalni sistem. U svim odjeljenjeima je postavljena nova, modernija i adekvatnija muzejska rasvjeta. Takođe je izvršena nabavka nove opreme za depoe i za arhivsnku građu. Sve u svemu u Muzeju tih mjeseci nije bilo monotono već smo odradili veoma važne investicije i značajno poboljšali uslove za rad i uslove za čuvanje i prezentaciju cijelokupne muzejske građe. 

Kako je Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti popuštalo mjere, tako se i situacija u kulturi mijenjala. Ljudi su počeli izlaziti iz svojih domova, ustanove kulture i druge organizacije koje se bave organizovanjem kulturnih sadržaja počele su sa svojim programima.   Uslijedili su i uslovi za konzumiranje kulture poput onih da ne možete prisustvovati kulturnim dešavanjima ukoliko niste vakcinisani.   

Prvi, drugi ili treći talas korone, svaki na svoj način je predstavljao izazov za kulturu. Definicija da je sve u kulturi, a da je kultura u svemu pokazala se kao ispravna jer se zajedno sa cijelokupnim društvom kultura našla u nezavidnom položaju. Nametnuto nam je novo normlano kojem smo morali da se prilagodimo. Zanimljivo je da su se u tom vanrednom periodu rodile zanimljive i kreativne ideje, koje sada imamo priliku da realizujemo. Iako je sve bilo online od izložbi do sastanaka, kultura iz svega ovoga nije izašla oštećena, štaviše, mislim da se pokazala kao veoma otporna i žilava. Tome u prilog idu i sve manifestacije koje su uslijedile nakon popuštanja mjera. 

Bilo je izazovno vratiti publiku i posjetioce nakon popuštanja mjera jer je i dalje dominirao opravdani strah. Nažalost naš grad je ostao bez velikog broja svojih sugrađana koji su izgubili život u borbi sa ovim virusom, te su se i manifestacije i drugi događaji odvijali u malo drugačijoj atmosferi. 

Spomenuli ste potvrdu o vakcinaciji - sve je to ostavilo traga. Dosta ljudi se, bez obzira što su imali potvrde o vakcinaciji i što su maske bile obavezne, bojalo da dođe u muzej. Međutim, polako kako su mjere popuštane, ljudi su se vraćali, manifestacije su postajale sve posjećenije, na šta smo mi u Muzeju prethodno i navikli. U nekom trenutku je došlo sve u normalnu i vratila se ona atmosfera po kojoj je Muzej bio prepoznatljiv. 

Tokom pandemije koronavirusa nove mjere su se donosile na svakih petnaestak dana. Kako je bilo kulturnim radnicima tada organizovati neka kulturna dešavanja kada ništa nije sigurno? Živjeli smo od danas do sjutra i nismo znali da li će neki program već sljedeće sedmice biti moguć za organizaciju.   

Odlaganje programa je postala svakodnevnica. Nažalost, neki od planiranih događaja iz tog vremena su morali da čekaju i do pola godine i više da bi bili realizoani. Ali ima nešto u čemu je naš narod veoma specifičan, a to je moć da se prilagodi.Ttako smo i ovaj komplikovani period uspjeli da prevaziđamo, a opet da ne budemo uskraćeni. 

Dosta događaja je odlagano i sama Monografija i Portolan i druge izložbe su odlagane. Jednostavno nije bilo mogućnosti ni za neke istraživačke radove koji bi se radili van muzeja. Ali opet sve se nadoknadilo i sve se realizuje u pravo vrijeme. 

Nakon popuštanja mjera, posebno tokom ljetnjih mjeseci, imali smo mnoštvo kulturnih dešavanja u našem gradu. I svi oni pokušaji da se nešto organizuje u toku pandemije kada nismo znali da li će mjere dozvoliti ili neće, te svi oni programi koji nisu uspjeli da se organizuju tokom pandemije, a bili su zakazani, održani su u tom periodu.  

 Kakva je situacija sada u postturističkom i, usudila bih se reći, postpandemijskom periodu?   

Stvari se vraćaju u normalu. Veliki broj naših vjernih posjetilaca prati naše događaje. Tokom ljetnjih mjeseci svjedoci ste da je puno događaja bilo u Kotoru i mi smo imali naš redovan program. Naš glavni dio programskih aktivnosti odigrava se tokom cijele godine. Definitivno stvari su se vratile u normalu. Ove godine imali smo gostujuću izložbu iz Centra za kulturu Grada Krka. To je institucija sa kojom sarađujemo 11 godina. I oni su se ove godine opet predstavili kod nas. Dakle, stvari se vraćaju kao što je nekad bilo i kao što treba da bude. 

Što se tiče turističke sezone i nastavka - prethodno lijepo vrijeme i kruzeri potvrđuju da je Kotor živa destinacija. Broj turista koji posjećuju Muzej i danas je veoma značajan za razliku od 2020. gdje nije bilo posjeta, 2021. gdje je samo mali broj posjetilaca došlo u naš muzej iz razloga što nije bilo kruzera i nije bilo autobuskih tura, a samim tim i ciljna grupa koja dolazi u muzej je izostala. 

Ova godina je značajna po broju posjetilaca, po prihodima koji će sigurno biti ostvareni. Mogu slobodno reći da se Kotor vraća na stare puteve slave. 

Kako danas izgleda kultura ? Da li se ona vratila na velika vrata,   kakva je posjećenost muzejima i kulturnim sadržajima u Vašoj organizaciji ? Kako ocjenjujete posjećenost kulturnim dešavanjima?  

Prilikom proslave Dana opštine Kotor u prvoj kovid godini tj. u 2020. godini, Pomorski muzej je postavio jednu zanimljivu izložbu pod nazivom ,,Živio grad“ . Na toj izložbi su bile izložene forografije iz života grada Kotora nakon Drugog svjetskog rata, koje simbolizuju ponovo rađanje života u gradu i povratak u normalu. Naša je poruka bila da će se i nakon Kovid perioda naš grad vrati u normalnu. To se i desilo. Tokom 2022. godine vratili smo se u normalne predkovid aktivnosti koje podrazumijevaju i veću interakciju sa publikom i posjetiocima. Najvažniji segmet u ovom smislu bila su djeca, te smo određeni broj programa upravo prilagodili njima jer su djeca najviše ispaštala tokom pandemije. Publika i gosti su se vratili u Muzej, a na nama je da ih i zadržimo i da im i dalje privlačimo pažnju. Ove godine tokom Dječje nedjelje, ja vjerujem da je najveći broj djece ikada posjetio Pomorski muzej, što je jedan lijep i značajan podatak, i to ne samo iz Crne Gore, nego i iz država regiona. To je divno i daje input da su djeca željna znanja, da saznaju šta se sve dešavalo na ovim prostorima. 

Zahvaljujući digitalnom vremenu imali smo mogućnost da kulturne sadržaje pratimo onlajn i putem malih ekrana. Dakle, nismo ostali uskraćeni za kulturu ni u periodu lock downa. Šta generalno mislite o konzumaciji umjetnosti onlajn i putem raznih platformi, prvenstveno ako je ono nužno?   

Moramo biti iskreni i reći da je i prije pandemije kultura bila radije konzumirana online ili putem malih ekrana, nego uživo. To je trend i njemu se moramo prilagoditi. Kovid period nas je samo natjerao da o tome više pričamo ili da se tome bolje prilagodimo. U tome nema ništa loše, ali se javlja problem ko plasira i šta plasira kao kulturni sadržaj na onlajn platformama. Ako imate npr. ozbiljnu emisiju na RTCG o Pomorskom muzeju ili nekog youtubera koji proizvoljno priča o Pomorskom muzeju, tu se mora praviti razlika. Na nama je da ukažemo koji sadržaj i na kojem mediju je vjerodostojan i valjan. Naravno i taj youtuber i ta reklama koju nam on uradi nije loša i definitivno veći broj ljudi će, nažalost, vidjeti njega i doći zbog toga što je obišao naš muzej. Treba naći način kako to kanalisati, usmjeravati i pomoći im da se naša institucija predstavi u najboljem mogućem svjetlu. 

Razgovor sa Androm Radulovićem, direktorom JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru  možete slušati u repriznom izdanju emisije “Katareo” na našim talasima u četvrtak, 24. novembra od 20 sati i 30 minuta.   

Tekst: Irena Mačić 

Foto: arhiva Radio Kotora

Podijeli na: