Kultura

19.11.2022
469

PROMOVISANA MONOGRAFIJA POMORSKOG MUZEJA – SVJEDOČANSTVO DOPRINOSA KULTURNOM I POMORSKOM NASLJEĐU KOTORA, BOKE I CRNE GORE

Povodom Dana Opštine Kotor, u okviru Programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru sinoć je u palati Grgurina održana promocija “Monografije Pomorskog muzeja” o dosadašnjem radu ove ustanove kulture.

Kako su kazali, “Monografija Pomorskog muzeja” prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.

Prema riječima direktora Andra Radulovića, namjera publikovanja Monografije jeste da osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, donatorima, podržavaocima i prijateljima Muzeja, zaposleni u ovoj ustanovi kulture odaju poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno.

“Sedamdeset godina plodonosnog rada je prošlo na očuvanju, prezentaciji i istraživanju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i države Crne Gore. Ovaj jubilej predstavlja pogodan momenat za sumiranje rezultata dosadašnjeg rada, dok s druge strane znači obavezu za još veće napore i pregnuća u kulturnoj i naučnoj misiji ove ustanove u državi Crnoj Gori” – ističe Radulović.

Kako podsjeća, Bratovština Bokeljska mornarica pod imenom Plemenito tijelo Bokeljske mornarice bila je nosilac ideje, još krajem XIX vijeka, o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti.

“Prva muzejska zbirka iz 1880. godine, takozvani Kabinet Bratovštine kotorskih pomoraca, svjedoči o tome da se ideja o formiranju muzeološke službe u ovom kraju pojavila još u to davno vrijeme. U osvit XX vijeka, nestajanjem brodova na jedra, javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih vjekova. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru.

Osnivanju muzeja 1949. godine u Kotoru dat je veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije. Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji.

Odmah se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju palate Grgurina, te je ovako preuređen i proširen Muzej svečano otvoren 10. septembra 1952. godine.

Koliki je značaj ova institucija imala ne samo na nivou grada Kotora, nego i u cijeloj ondašnjoj državi Jugoslaviji, govore nam podaci o značajnim događajima koji su se odigravali u Muzeju od samog ustanovljenja ove kulturne ustanove. Oni nisu bili lokalnog značaja, već su imali važnost za cijelu bivšu državu” – navodi Radulović.

U Pomorskom muzeju u Kotoru, kaže, 18. februara 1947. godine formiran je poseban Redakcioni odbor za izradu novog Statuta Bokeljske mornarice sastavljen od saradnika Muzeja i Istorijskog arhiva iz Kotora.

“Uslijedilo je osnivanje Sekcije društva istoričara Crne Gore 09. 11. 1948. godine, koje je sačinjavala elita eminentnih istoričara Boke Kotorske, Crne Gore i Jugoslavije. Sjedište Sekcije je bilo u Pomorskom muzeju u Kotoru, gdje su se održavali sastanci i naučna i stručna predavanja, većinom s istorijskom tematikom. 

U oktobru 1955. godine u Pomorskom muzeju u Kotoru održalo se Savjetovanje pomorskih muzealaca Rijeke, Splita, Dubrovnika i Kotora. Na ovom savjetovanju je konstatovano da su pomorski muzeji u svom dosadašnjem radu i postignutim uspjesima, iako mlade ustanove, dali veliki doprinos u spasavanju, sakupljanju i naučnoj obradi kulturno-istorijskog nasljeđa iz naše pomorske prošlosti.

U Pomorskom muzeju je 12. septembra 1959. godine proslavljena 1150. godišnjica pomorske bratovštine Bokeljska mornarica i stogodišnjica završene plovidbe oko svijeta kap. Iva Vizina (1852–1859). Prisutni na svečanosti u Muzeju bili su: predsjednik Narodne skupštine Crne Gore Blažo Jovanović, izaslanik vrhovnog komandanta maršala Tita general-pukovnik Milan Kuprešanin, državni sekretar za saobraćaj i veze SIV-a Peko Dapčević, predsjednik Izvršnog vijeća Narodne Republike Crne Gore Filip Bajković.

Sjednica Uređivačkog odbora jubilarnog pomorskog zbornika Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije održana je u Pomorskom muzeju u Kotoru 28. juna 1962. godine. Prisustvovali su: dr Grga Novak, predsjednik JAZU, Vicko Krstulović, član CKSKJ, Srećko Fabijanac, direktor Uprave za sigurnost plovidbe, dr Vjekoslav Maštrović, direktor Instituta za istorijske i ekonomske nauke Zadar, Oliver Fio, direktor Pomorskog muzeja u Splitu.

U Kotoru je u prostorijama brodarskog preduzeća Jugoslavenska oceanska plovidba 13. 02. 1963. održana Konstitutivna skupština Područnog tajništva Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, kojoj su prisustvovali dr Grga Novak, predsjednik, Vicko Krstulović i potpredsjednik dr Vjekoslav Maštrović, glavni sekretar Društva. Tada je Ignjatije Zloković, direktor Pomorskog muzeja Kotor, izabran za rukovodioca Područnog tajništva. U Pomorskom muzeju održana je 23. 05. 1963. svečana sjednica i tom prilikom podijeljene su povelje radnim članovima Društva sa ovog područja. Povelje su podijelili akademik dr Grga Novak i dr Vjekoslav Maštrović.

Povodom proslave 1200 godina od prenosa relikvija Sv. Tripuna i 12 vjekova Bokeljske mornarice, 13. 01. 2009. godine Pomorski muzej Crne Gore Kotor bio je suorganizator proslave zajedno sa Kotorskom biskupijom, Bokeljskom mornaricom i Opštinom Kotor” – navodi Radulović.

Tim povodom je, podsjeća on, u Pomorskom muzeju otvoreno obnovljeno odjeljenje Bokeljske mornarice i priređena izložba „Bokeljska mornarica na fotografijama 1860–1960. godine“.

“Pomorski muzej u Kotoru je nakon otvaranja svojih vrata 1952. godine postao najvažnija institucija kulture, čuvar i promoter kako pomorske tako i kulturne baštine Kotora, Boke Kotorske i Crnogorskog primorja, primajući hiljade posjetilaca iz cijelog svijeta koji do danas posjećuju ovaj drevni grad. Za sve to zaslužni su, otpočetka, rukovodioci – direktori ove poznate institucije: Pavo Verona, prof. Ignjatije Zloković, mr Jovan Martinović, prof. Milan Begović, mr Mileva Pejaković-Vujošević, a danas ja, sa velikm ponosom i zadovoljstvom.

Ogroman broj značajnih izložbi organizovan je kako u Muzeju tako i van njega, a posebno su značajne izložbe o bogatoj pomorskoj i kulturnoj baštini Kotora i Boke, organizovane u inostranstvu: Italiji, Španiji, Francuskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Srbiji. Najznačajnije i najreprezentativnije izložbe Pomorski muzej priredio je u organizaciji sa Kotorskom biskupijom, koja je za te prilike ustupila predmete od neprocjenjive važnosti za kotorsko i bokeljsko pomorsko, sakralno i kulturno nasljeđe.

U ovoj viševjekovnoj palati, u njenim salama i salonima od 1952. godine brižno se čuva i prezentira javnosti blago naših predaka. Za to su zaslužni zaposlenici Muzeja koji stručno obrađuju i proučavaju predmete koje su naši preci predali nama kako bi nastavili i njegovali njihove težnje za očuvanjem ovog blaga koje mi danas nastavljamo baštiniti. Bez toga ne bi bilo ni nas, niti našeg identiteta po kojem smo prepoznati širom svijeta” – ističe Radulović.

Na istraživanjima i očuvanju pomorskog i kulturnog nasljeđa, navodi on, radila je elita muzealaca i istraživača.

“Naša je obaveza uvijek istraživati svoju prošlost, kako bi je prezentovali sadašnjosti i sačuvali je za budućnost. Zahvaljujući donatorima, zaljubljenicima u sjećanje na burna i slavna vremena, sakupljeni su brojni artefakti pomorskog, kulturnog i etnografskog nasljeđa koji danas krase ovu značajnu baroknu palatu, svjedočeći o slavnoj pomorskoj prošlosti Boke i čuvajući sjećanje na naše slavne pretke. Poznavati i poštovati njihova postignuća i vrijednosti i neprestano im težiti vodi do toga da se i danas međusobno bolje razumijemo i shvatimo da su kultura i umjetnost putokazi koji ukazuju na ono najbolje u čovjeku, ono što bi trebalo da obogati i oplemeni naš život.

Na kraju, sa velikim ponosom što sam na poziciji direktora Pomorskog muzeja Crne Gore u trenutku kada iz štampe izlazi ovako monumentalno djelo kakvo je Monografija Pomorskog muzeja, želim da iskreno zahvalim cijelom kolektivu, a posebno autorki, muzejskoj savjetnici i rukovoditeljki muzejskog odjela, gospođi Radojki Abramović, na nesebičnom i požrtvovanom radu na ovom djelu. Nakon velikog broja objavljenih naučnih radova, brojnih domaćih i međunarodnih izložbi, kapitalnih djela kao što su Lav Sv. Marka, simbol Serenisime i Romaničke crkve grada Kotora, ova monografija predstavlja prirodan slijed jedne veoma uspješne naučno-istraživačke karijere.

Želim da čestitam građanima i rukovodstvu Opštine praznik našeg grada, a ujedno i druga dva velika praznika, a to su Gospa od zdravlja i Aranđelovdan” – poručuje Radulović.

Autorka Radojka Abramović, rukovoditeljka muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina - prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palate.

Osvrnula se i na formiranje prvih zbirki, prvih izložbi, razvoj muzeja u respektabilnu naučno - istraživačku ustanovu sa sve većom ulogom u kulturi i promociji kulturnog nasljeđa Kotora.

Takođe, dat je pregled svih realizovanih aktivnosti od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji je izdavač Pomorski muzej.

“Pisanje Monografije Pomorskog muzeja predstavljalo mi je izuzetnu čast i zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost i predanost ovom kompleksnom zadatku. Kao i svako monografsko djelo, i Monografija muzeja zahtjevala je analitičan pristup temi, prvobitno prikupljanje arhivskog materijala i ostale pisane građe, sistematičnost u pisanju istog i konačno sintezu ukupnog pisanog materijala. Kontinuitet u pisanju, logičan slijed teksta nametnuo se se sam po sebi jer se već u početnom dijelu teksta nastojalo hronološkim redom prikazati pristupnost razvoja muzeja od prvobitnog Kabineta Bokeljske mornarice iz 1880. godine, čiju fotografiju baštini Pomorski muzej, a danas se nalazi u postavci odjeljenja Bokeljske mornarice. Zatim 1900. godine slijedi zbirka Bokeljske mornarice locirana u prizemlju palate Drago, čiji je utemeljivač revnosni sakupljač starina, kotorski zanatlija Josip Jakičević, član Uprave Bratovštine. Na sjednici Opštinskog vijeća od 28. januara 1906. godine vijećnik Ivan Radimir, prepozit crkve Sv. Tripuna vodi diskusiju o potrebama formiranja muzeja u Kotoru. Nastojanje ovog Starinarsog društva prekinuo je I svjetski rat kada je u ovom turbulentnom vremenu i zbirka koju je utemeljio Josip Jakičević pretrpjela izvjesne štete. Jedan važan kulturni događaj, izložba Narodnog Univerziteta Boke Kotorske iz 1934. godine, otvorena u palati Grgurina, sa preko 700 eksponata koje su Bokelji akumulirali vjekovima svojim bogatstvom, postavkom i duhom podstakla je formiranje Muzeja Bokeljske mornarice takođe na dijelu I sprata palate Grgurina, koji je otvoren za vrijeme Tripundanskih svečanosti početkom februara 1938. godine” – priča Abramović.

Kako navodi, muzejski predmeti izloženi u ovom muzeju stub su kasnijih kompleksnih zbirki Pomorskog muzeja u Kotoru.

“Ovdje su bila izložena originalna platna mariniste Vasilija Ivankovića, kopije njegovih originalnih slika, kao i kopije slika uglavnom nepoznatih autora sa Svetišta Gospe od Škrpjela, koje su slikali Ivan Mirković i Anastas Bocarić, brojni portreti bokeljskih kapetana, zbirka grbova vlasteotskih porodica Boke, a u vitrinama su bili izloženi modeli brodova, brodski instrumenti, staro oružje i nošnje, uniforme Bokeljske mornarice, razne arhivalije: brodski dnevnici, portolani, atlasi, povelje, diplome” – objašnjava Abramović.

Redovnu djelatnost Muzeja, podsjeća, prekinuo je II Svjetski rat.

“Brigom zaslužnog kustosa Marka Kurijala, muzejske zbirke pohranjene na sigurnom mjestu, očuvale su se za vrijeme okupacije. Zbog nerješenog statusa Bokeljske mornarice u poslijeratnom periodu staranje o Muzeju preuzeo je Mjesni, kasnije Sreski narodni odbor sve do 17. 12. 1949. godine kada je posebnim dekretom osnovan Pomorski muzej Kotor, od 1975. godine zvanično Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru” – kaže Abramović.

Muzej je, podsjeća, svečano otvoren 10. 09. 1952. godine na tadašnji jubilej – desetogodišnjicu Ratne mornarice, pomorskog i riječnog brodarstva.

U istorijatu Muzeja, objašnjava, još jedan je važan datum – prirodna stihija, katastrofalni zemljotres 15. aprila  1979. godine, kada je Muzej zbog velikog oštećenja prekinuo redovnu djelatnost.

“Radovi na sanaciji zgrade započeti u decembru 1982. godine, završeni su 20. novembra 1984. godine. Izvodi iz stare knjige utisaka najbolje dočaravaju radost i ushićenje kulturnih, prosvjetnih i političkih izaslanika koji su prisustvovali ponovnom svečano otvaranju muzeja” – navodi Abramović.

Prema njenim riječima, u okviru Monografije objavljen je i bibliotečki fond, zbirka starih i rijetkih knjiga zbirka brodskih knjiga, legati, “Godišnjak”, razmjena i pokloni publikacija.

“Pomorski muzej žila je kucavica, kulturno bilo grada, živo središte naučnih usmjerenja i tumačenja prošlosti, kao i savremenih naučnih otkrića na polju pomorstva i kulture, središte izložbenih djelatnosti, koncerata, književnih večeri. Zato su kao vidan doprinos monografiji hronološki popisane aktivnosti Pomorskog muzeja od osnivanja od najskorijeg datuma. Kao jedna od najznačajnijih kulturno – naučnih institucija Kotora i Crne Gore, matični muzej za sve pomorske muzeje i zbirke, Pomorski muzej njeguje izdavačku djelatnost koja je, takođe, hronološki i po autorima evidentirana u Monografiji” – objašnjava Abramović.

Ovo monografsko djelo, ističe ona, sadrži po principu pisanja ovakve knjiške jedinice i bibliografiju svih članaka koji su korišteni za pisanje ove knjige.

“Rad na ovoj monografiji predstavlja zahtjevan timski rad, uigranu ekipu stručnjaka bez koje ova knjiga ne bi ugledala svjetlo dana. Ovom prilikom izražavam ogromnu zahvalnost svim saradnicima u radu na Monografiji: urednici Danijeli Nikčević, tehničkom uredniku Slavku Dabinoviću, lektorki Jasmini Bajo, recezentkinji Ljiljani Zeković, fotografu Nenadu Mandiću, dizajenru Dubravku Stamatoviću, štampi AP Print DOO Podgorica, izdavaču Andru Raduloviću. Zahvaljujem i kustosima Jeleni Karadžić i Iliji Mlinarević na saradnji, kao i konzervatorima Smiljki Strunjaš i Milici Vujović i svim zaposlenima u Pomorskom muzeju” – kazala je, između ostalog, Abramović.

Recezentkinja Zeković podsjetila je prisutne na formiranje prvih zbirki muzejske profilacije na prostorima Crne Gore u XIX vijeku.

Zeković ocjenjuje da je nakon 70 godina postojanja, Pomorski muzej dobio adekvatnu naučno – stručnu valorizaciju i literarnu prezentaciju monografskom publikacijom koja predstavlja još jedan dragulj crnogorskog izdavaštva iz oblasti kulture.

U uvodnom dijelu Monografije, objašnjava, nalaze se tekstovi mr Mileve Pejaković – Vujošević, dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja pod nazivom “Pomorski muzej – neumorni čuvar pomorske tradicije” i arheologa , čuvara kulturnog nasljeđa Kotora i Boke Kotorske, dr Jovana Martinovića pod nazivom “Pomorski muzej – u aprilskoj katastrofi 1979.”

Radojka Abramović je, kaže, imala odgovoran zadatak da osmisli unutrašnju strukturu Monografije, prije svega, da prezentuje kompleksan muzejski fond koji obuhvata muzejsku građu različitog profila: muzejske predmete, arhivalije, knjižni fond, dokumentacioni material.

“U realizaciji knjige Radojka Abramović je, apriorno, poštovala principe stručno – naučne aparature monografskih izdanja koja se odnosi na obiman tekstualni dio sa fus notama, literaturom, ilustrativnim prilozima djela iz fonda, kao i propratnim materijalom dokumentarnog značaja: fotografijama, arhivskom građom, arhitektonskim i planovima izložbenog prostora. U uvodnom dijelu Monografije kroz istoriografska fakta ona daje opširan uvid u istorijat Kotora i Crnogorskog primorja kroz vrijeme, od antike do savremenosti, sa osvrtom na geomorfološku situiranost Kotora kao jedinstvene urbane cjeline koja se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine” – ističe Zeković.

U drugom segmentu, objašnjava ona, Abramović daje analitičku studiju kojom prati istoriju pomorstva i njegovih kulturno – civilizacijskih tekovina čija je baza pomorska privreda u Boki sa osvrtom na krucijalnu ulogu Bratovštine pomoraca, odnosno Bokeljske mornarice koji su svojim djelovanjem postavili temelje na kojima će se u budućnosti razvijati svijest o potrebi sakupljanja i čuvanja predmeta koji su nosioci informacija i imaju svojstva od posebnog značaja za pomorsku tradiciju na ovim prostorima.

“Posebna poglavlja Abramović posvećuje Galeriji Pomorskog muzeja, konzervatorskom odjeljenju i aktivnosima Pomorskog muzeja od 1952. do 2022. Aktivnosti prate rad Muzeja po godinama dajući iscrpan uvid u izložbenu, izdavačku, edukativnu, naučno – stručnu djelatnost na domaćem i međunarodnom nivou, Muzeja koji je u ovom starom zdanju unio novine savremene muzeološke prakse. Kao kuriozitet monografskih publikacija izdvajaju se spiskovi koji su odraz poštovanja i zahvalnica: jedan sa imenima donatora koji nam pružaju nadu o visokoj svijesti pojedinaca da daju svoj doprinos očuvanju naše kulturne baštine, a dugi sa imenima zaposlenih koji su svojim radom doprinjeli razvoju, ugledu i reputaciji Pomorskog muzeja Crne Gore koji je našao dostojno mjesto na svjetsoj mapi pomorskih muzeja. Knjiga zadovoljava sve standarde monografske publikacije koja ima i elemente enciklopedijsko – leksikonske profilacije. U njoj su sažeti svi relevantni podaci o Pomorskom muzeju tako da ne morate istraživati arhive, tražiti podatke o njenom fondu. Dovoljno je da se informišete sa stranica ove knjige koja predstavlja dragocjenu vrijednost za našu kulturnu baštinu, prije svega, za našu slavnu pomorsku tradiciju” – kazala je, između ostalog, Zeković.

Promociji su prisustvovali predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević i genralna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević.

Moderatorka programa bila je Dijana Đurašković, a u muzičkom dijelu programa nastupili su Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, pijanista.

 

Tekst: Irena Mačić

Foto: Radio Kotor

 

Podijeli na: