Kultura

16.05.2021
655

NIKOLIĆ KRASAN: STRATEŠKA DOKUMENTA KOJA SE TIČU ZAŠTITE KULTURNOG NASLJEĐA BOKE ISKORISTITI NA PRAVI NAČIN

Odnos prema kulturnom nasljeđu je specifičan i može se posmatrati sa dva aspekta.

Prema riječima arhitektice Katarine Nikolić Krasan, jedan se tiče formalne zaštite, a drugi odnosa ljudi  koji žive na određenom prostoru prema svojoj kulturnoj baštini.

“ Tu je zapravo dvojaka situacija, pa imamo strast i ljubav prema tome što su nam preci ostavili , a isto tako nemamo razumijevanja za to kolika je važnost tog nasljeđa i koliko ga je važno sačuvati” – kaže Nikolić Krasan koja je bila gošća naše današnje emisije “Nedjeljni razgovor”.

Nasljeđe, ističe, osim što nas uči tome kako su se ljudi kroz istoriju borili, kako su stvarali, razmišljali, kakva je bila njihova filozofija življenja,  isto tako predstavlja i potencijal.

“ Tu ne mislim prvenstveno na ekonomski potencijal i turizam, nego mislim prosto na jednu komponentu koja se ugrađuje u biće naroda, u biće svih ljudi koji dođu ovdje. Nekako imam osjećaj da smo nekad zarad nekih svojih ličnih, manje važnih ciljeva za širu društvenu zajednicu, prenebregli sve pomenuto” – kaže Nikolić Krasan.

Zaštita kulturnog naslijeđa se kao disciplina, navodi ona, stalno razvija i unaprjeđuje, a mi smo, mišljenja je Nikolić Krasan, “ostali na nivou kuće i kućišta ili crkve i prostora oko nje”.

“ Zaštita je uznapredovala u mnogim pravcima pa i u pravcu kategorizacije i prepoznavanja onoga što je kulturno dobro, što je spomenik kulture jednog doba, da to nije samo objekat i materijalno već da je tu i nematerijalna baština. U tom materijalnom segmentu imamo šire kategorije kao što je kulturni pejzaž, koji je kod nas, nažalost, jako ugrožen i nestaje iz dana u dan, tako da je slika tužna ali nije beznadežna. To su stvari koje promišljanjem i angažovanjem stručnih ljudi mogu da se isprave, naravno - uz veliki rad, jer je puno toga nepovratno izgubljeno. Uz ozbiljan rad i pristup svih nivoa vlasti i upravljanja iz svih segmenata života ove zemlje, dio bi se mogao povratiti i da mu se da pravo vrjednovanje i odgovarajući tretman” – objašnjava Nikolić Krasan koja ima značajno iskustvo iz ove oblasti, sticano i u inostranstvu i na našim prostorima.

Pristup ovoj oblasti, ističe, uvijek mora biti sistemski.

“ Kada smo kod iskustava iz drugih zemalja… Ja sam, zaista, imala sreću da pohađam kurseve koji se odnose na razne aspekte kulturnog nasljeđa u Italiji, Engleskoj, Francuskoj. To su nezamjenjiva iskustva, koja daju neku širu sliku. Sistemski treba sve da bude postavljeno na svoje mjesto da bi na osnovu toga moglo da se radi” – kaže Nikolić Krasan.

Navodi da je u Kotoru u posljednje dvije decenije urađeno puno kada su u pitanju strateški dokumenti i istraživanja iz ove oblasti, ali i da su isti “uglavnom ostali zaključani u fiokama”.

“ Mi smo u Kotoru, u posljednjih dvedeset godina koliko radim u ovoj oblasti, uradili jako puno vrlo važnih dokumenata i  istraživanja koja se odnose na zaštitu kulturnog nasljeđa Boke. Tu prije svega mislim na studije pojedinačnih naselja kao što je Studija graditeljskog nasljeđa Perasta, Morinja, Kostanjice, zatim menadžment plan, Studija zaštite za čitavu opštinu Kotor koja je bila bazna studija za izradu Prostornog plana. Nažalost, većina tih dokumenata je ostala zaključana u nekim fiokama, neiskorištena, a svi ti dokumenti imaju veliki značaj i upotrebnu vrijednost u oblasti prostornog planiranja na teritoriji Boke, čak i socio-ekonomskih planova na teritoriji Boke. Ja bih ih, kada bi me neko pitao, zaista ažurirala i “stavila u pogon”. Naljeđe ima - ne samo istorijsku, kulturnu i ekonomsku komponentu, već socijalnu komponentu koja može oplemeniti život ljudi na drugačiji način” – zaključuje Nikolić Krasan.

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” čija je gošća bila arhitektica Katarina Nikolić Krasan koja je i autorka projekta restauracije kule Trojica, poslušajte večeras (16.maj) u 19 i 30.

Razgovor je zabilježila Jelena Kljajević.

 

Foto Privatna arhiva

 

Podijeli na: