Kultura

30.06.2020
209

IZLOŽBA CRNOGORSKA POZORIŠNA POVIJEST I PROMOCIJA ČASOPISA POZORIŠTE

Teatrografska izložba Crnogorska pozorišna povijest i promocija specijalnog broja časopisa Pozorište čiji je sadržaj u cjelosti posvećen viševjekovnoj pozorišnoj tradiciji Kotora biće održani u Atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ danas, sa početkom u 11 sati. Organizator je Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor uz podršku Opštine Kotor.

O značaju postavke koju čine trinaest panoa i časopisa Pozorište će govoriti dramske umjetnice Tihana Ćulafić i Marija Sarap i autorka izložbe i urednica u okviru „Nikšićke kulturne scene“. Izložba će biti otvorena do 7. jula. časopisa Slavojka Marojević. Ovaj program je i dio repertoara Nikšićkog pozorišta koji se realizuje u okviru Nikšićke kulturne scene, obavještavaju iz Kulturnog centara „Nikola Đurković“ Kotor.

Projekat „Crnogorska pozorišna povijest kroz vjekove“ koncipiran je kao izložba, u formi ilustrativno-narativnovog karaktera. Prikupljena izvorna, dokumentarna građa metodom odabira, u savremenoj grafičko-dizajnerskoj tehnici, prezentovana je na 13 panoa. Od tog broja, 12 panoa, fotografijom, dokumentima i propratnim tekstom ilustrustruju razvoj dramske umjetnosti u opštinama: Nikšić, Cetinje, Podgorica (istorija i produkcija dva pozorišta: CNP i Gradsko pozorište), Kotor, Budva, Bar, Tivat, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane i Herceg Novi. Naslovni – 13-ti pano je centralni, na kojem je prezentovana crnogorska pozorišna povijest.

Prema ocjeni akademika Sretena Perovića, poznatog crnogorskog teatrologa, projekat „Crnogorska pozorišna povijest“ predstavlja dragocjen napor da se oda zasluženo priznanje ne samo pozorišnoj - znamenitoj grani umjetnosti, no i svim institucijama, ustanovama, društvima i producentskim grupama, koji su gradili i ostvaruju ovu vstu umjetnosti“.

„Ovakav projekat, u kontekstu prioriteta razvoja crnogorske kulture, istinski možemo legitimisati ne samo kao poseban već i kao veoma značajan. Ovo tim prije zbog deficitarnosti kulturnih sadržaja kojima se ukazuje na kretanja u razvoju pozorišne umjetnosti i produkcije na prostoru Crne Gore od ranih oblika scenskog izraza do savremenog teatra na lokalnom i nacionalnom nivou“, ocjena je Ilije Subotića, savjetnika za filmsku i pozorišnu djelatnost Ministarstva kulture Crne Gore.

Za istoričara književnosti i publicistu Dragana B. Perovića izložba „predstavlja pravi mali praznik i kulturološki vremeplov“.

„Za divljenje je sa koliko je energije i znalački pristupljeno realizaciji ovog projekta. U prilici smo da na jednom mjestu vidimo bogato nasljeđe, tradiciju, neprekidnost trajanja, u jednoj važnoj kulturno - umjetničkoj oblasti kao što je pozorište. Naravno, iz raznih razloga bilo je udara na kontinuitet, ometan je pozorišni život i pokušavano da se on ukalupi. No, uprkos tim nastojanjima pozorište se održalo. Uostalom, nije slučajno što scenska umjetnost traje od antičkih dana do danas. Kreatori ove postavke su nam na najbolji način uspjeli pokazati zašto je to tako, sublimišući i prikazujući na upečatljiv način razvojne faze pozorišne djelatnosti u svim crnogorskim sredinama. Od gradova sa crnogorskog primorja, koji su baštinili razne uticaje, do onih na śeveru, koji su uspijevali da svojim entuzijazmom nadomjeste neke limitirajuće faktore“, ocijenio je Perović.On ovaj projekat doživljava kao spomenar, u koji su upisani svi značajni akteri, koji su u svojim mjestima razvijanjem pozorišnih aktivnosti unosili dašak kulture, nezavisno da li su profesionalci ili amateri. Dobili smo leksikon pozorišnog života i scenske umjetnosti, đe svaka teatarska kuća ima svoj osobeni pečat. Svaki od panela je jedan blistavi kamičak u izuzetnom mozaiku pozorišnog života u Crnoj Gori, koji postavljeni ovako zajedno daju skladnu sliku. Praktično, ođe imamo jednu dioramu, koja je obuhvatila sve epohe razvoja pozorišne umjetnosti kod nas“, zapisao je Perović u katalogu izložbe. On je na otvaranju izložbe u Nikšiću (7. maja prošle godine) izrazio uvjerenje da „će ova izložba pomoći da se otrgnemo od stereotipnih predstavljanja kulturne djelatnosti samo povodom svečarskih dana. Ovo je dokument vremena, povjesnica, spomenik trajanju. S druge strane ovo je jedna lijepa opomena ili podśećanje, da shvatimo da ulaganje u kulturu i pozorišnu djelatnost nije trošak, već prava investicija, koja se višestruko vraća. Vraća se kroz odgoj pozorišne publike, kroz razvijanje kulture kritičkog mišljenja i posebno kroz njegovanje kulture śećanja i poštovanja tradicijskih vrijednosti kao zaloge za budućnost“, zaključio je Dragan B. Perović.

Projekat Crnogorska pozorišna povijest, Izdavačka djelatnost Nikšićkog pozorišta realizovala je uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore. Dizajn postavke je djelo akademskog slikara Darka Musića, a grafičku obradu rukopisa i fotografija potpisao je Ranko Radulović. Pripremu izložbe podržale su i nikšićke fireme: "Drvex" d.o.o. i Milić plus d.o.o.

Izložba je osim u matičnom Pozorištu do sada održana u: Bijelom Polju, Pljevljima, Baru i Tivtu.

 

 

Podijeli na: