Kultura

22.11.2022
196

IVETIĆ: PANDEMIJA NAS JE PODSTAKLA DA PROMIŠLJAMO O NOVIM NAČINIMA UŽIVANJA U KULTURNIM SADRŽAJIMA

“Kultura je sastavni dio čovjeka i nju niko ne može da nam uskrati. Pandemija nas je podstakla da promišljamo o novim načinima uživanja u kulturnim sadržajima” – kazala je Dušica Ivetić, direktorka Opštinske javne ustanove (OJU) “Muzeji” Kotor, gostujući u emisiji Radio Kotora “Katareo”. 

U nastavku razgovor koji smo realizovali u okviru projekta “Pandemijska realnost – između znanja i pretpostavki”, finansiranog od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore. 

Od početka pandemijskih dešavanja u našoj zemlji 2020. godine do danas prošli smo mnogo, od lock downa preko popuštanja mjera, ponovnog “stezanja”, sve do današnjih dana kada imamo slobodan pristup kulturnim sadržajima.  Pandemija kovida je pogodila sve segmente društva, pa se tako osjetila i u kulturi. Kako je izgledala kultura u vrijeme prvog talasa koronavirusa?   

Kultura je neizostavni segment života, Kako smo se našli u nekim za čovječanstvo globalno čudnim okolnostima, naravno to se odrazilo i na kulturu. Kako je izgledala je teško pitanje, jer ne znam ni kako je život generalno izgledao. Za mene je kultura jednostavno, kao što sam već rekla, neodvojivi dio života, pa samim tim i odgovor na to pitanje teško mogu da precizno dam. 

Zahvaljujući digitalnom vremenu imali smo mogućnost da kulturne sadržaje pratimo onlajn i putem malih ekrana. Dakle, nismo ostali uskraćeni za kulturu ni u periodu lock downa. Šta generalno mislite o konzumaciji umjetnosti onlajn i putem raznih platformi, prvenstveno ako je ono nužno?   

Definitivno nas je taj period zakuljučavanja podstakao da se okrenemo više virtuelnom uživanju umjetnosti, ali to je i nešto što je odlika savremenog trenutka, da se akcenat stavlja na internet prezentacije, društvene mreže, što je na neki način dobro jer umjetnici nisu više vezani za mjesto u kome stvaraju, gdje žive. Posredstvom, kako to popularno zovu “savremenog nomadizma” mnogo je lakše biti na nekom zabačenom dijelu svijeta gdje možda i nije tako lako promovisati se kao kulturni radnik ili umjetnik. I u tom smislu korona jeste to podstakla, ali to je tendencija neki duži niz godina. 

Kako je Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti, kako se tada zvalo, popuštalo mjere, tako se i situacija u kulturi mijenjala. Ljudi su počeli izlaziti iz svojih domova, institucije i ustanove kulture i druge organizacije koje se bave organizovanjem kulturnih sadržaja počele su sa svojim programima. Kako je tada “izgledala kultura”?  

Kultura nužno prati život i njegove tokove. Kako smo se mi privikavali na tu novonastalu situaciju, tako smo i u kulturi tražili način da se prilagodimo, a da u isto vrijeme ne uskratimo sugrađane i sugrađanke za kulturni život, promociju onog što je prvenstveno naša djelatnost, kulturnog nasljeđa i jednostavno smo tražili najbolji način da se prilagodimo. 

A koliko je bilo teško kulturnim radnicima u tim neizvjesnim uslovima da organizuju kulturni sadržaj? Dakle, jednog dana je važilo jedno pravilo, a već sljedeće sedmice nije jer su se na petnaestak dana donosile nove mjere. Koliko je bilo teško kulturnim radnicima da, kao što ste rekli, pruže kulturni sadržaj našim sugrađanima i sugrađankama? 

Dosta programa je otkazano. Neki značajni i stariji autori odustali su, između ostalog, zbog bojazni od pandemije. U tom smislu smo bili uskraćeni i jednostavno nismo realizovali ono što je programom bilo predviđeno za protekle dvije godine. Neki autori su takođe dolazili iz inostranstva što je bilo vrlo otežano. A samim tim to se odnosilo i na zaposlene. Svaki dan je uz nove mjere bio problematičan, da li gosti smiju da uđu u prostor s maskom, bez maske… To se jednostavno odrazilo na sve segmente života, pa ja nekako ne mogu da izdvojim kulturu u odnosu na ostatak života. To je za mene simbioza. 

Uslijedili su i uslovi za konzumiranje kulture poput onih da ne možete prisustvovati kulturnim dešavanjima ukoliko niste vakcinisani.   

Kako se to odrazilo na program? 

Ne bih rekla da nam je to u odnosu na sve ostale mjere bila značajno otežavajuća činjenica jer generalno je sve bilo komplikovano i zahtjevno za organizaciju. Kao što sam rekla, dosta programa je, nažalost, otkazano. Ali ono što je pozitivno jeste da smo se vratili u normalne životne tokove. Tako da je i taj sami trenutak otežanog rada definitivno ostao iza nas. 

Nakon popuštanja mjera, posebno tokom ljetnjih mjeseci, imali smo pregršt kulturnih dešavanja u našem gradu. I svi oni pokušaji da se nešto organizuje u toku pandemije kada nismo znali da li će moći ili neće, tj. da li će mjere dozvoliti ili neće, dakle svi programi koji nisu uspjeli da se realizuju tokom pandemije, a bili su zakazani, održani su u tom periodu.  Kakva je situacija sada u postturističkom i pospandemijskom periodu?   

Mi smo prvenstveno skoncentrisani na promociju onog što su muzejske postavke, tako da smo tokom ovog ljetnjeg perioda imali uspješnu posjetu od strane turista. Takođe, zahvaljujući ponovnom dolasku kruzera u zaliv naša sezona i dalje traje do kraja decembra. Muzej grada Perasta, Rimski mozaici su i dalje veoma posjećeni. Generalno gledano, s obzirom na opštu situaciju možemo reći da je ova godina bila uspješna za OJU “Muzeji” Kotor. 

OJU “Muzeji” Kotor dobitnici su ovogodišnje nagrade “21. novembar”. Koliko ste zadovoljni postignutim? Znamo da su OJU “Muzeji” tokom ove godine i prethodnih imali razne uspjehe. Kako se osjećate na čelu ustanove? 

Naravno svaka nagrada je podsticaj. Ovo nam je treća u ovoj godini. Dobili smo početkom godine nagradu za najbolju muzejsku ustanovu, zatim je nagrađeno naše izdanje “Kotorske legendice” na Trgu knjige u Herceg Novom i najznačajnija je nagrada najznačajnije opštinsko priznanje. Puno smo započeli novih projekata, ali u osnovi je jedan cilj - da svaki sugrađanin i sugrađanka upoznaju i znaju šta OJU “Muzeji” Kotor čuvaju i da se na neki način stekne pravi odnos prema kulturnom nasljeđu koji nas definiše, to što jesmo i to što su Kotorani. Ideja je da nastavimo sa promocijom u tom smislu, prvenstveno sa zaštitom, kako bi sve to što su naši vrijedni eksponati, za koje nažalost nisu svi čuli, postali realnost grada, nešto sa čime se ponosimo i što nosimo sa sobom u svijet. 

Mnogi umjetnici su period lockdowna iskoristili za stvaranje, pandemija je bila inspiracija mnogima. Muzeji su iskoristili to vrijeme da srede svoje institucije, odnosno ustanove, da srede depoe. Kako ste vi iskoristili to vrijeme u OJU “Muzeji” Kotor, a s obzirom da znamo da su mnogi projekti upravo nastali u tom nekom periodu, dobili smo i “Kotorske legendice”. 

Hvala na pitanju, to nam je značajna tema, naročito kada je u pitanju Muzej grada Perasta, koji je imao velikih, a i dalje ima infrastrukturnih problema. U pitanju je poremećena statika obale. Muzej je dugo godina imao problem sa prokišnjavanjem, tako da smo sproveli niz nekih sitnijih mjera zaštite kako bismo doveli muzej u neko prihvatljivo stanje, što se sa prvim velikim kišama pokazalo kao uspješno. Popravili smo krov, očistili oluke, zaštitili fuge i mogu da kažem das am stvarno srećna zbog toga da nismo imali prodor vode već s ovim prvim kišnim danima. 

Takođe, Galerija solidarnosti je ove godine po prvi put dobila svoj depo što je veoma značajno. Ovaj vrijedni fundus je godinama čuvan po podrumima, tavanima i u jako je lošem stanju. Obezbijeđen je i savremeni sistem ramova na izvlačenje na kome su sada okačene slike. U narednim danima ćemo kupiti lampe koje filtriraju i prečišćavaju vazduh od svih mikroorganizama, buđi, bakterija. 

U Rimskim mozaicima adaptiran je prostor, na samom ulasku napravljene su nove, savremene vitrine za izlaganje eksponata. Radili smo dosta na tom polju. Takođe smo paralelno radili projekte. Pokrenuli smo naše izdavaštvo. U ovoj godini objavljena je monografija “Galerije solidarnosti” koja je bila zahtjevan projekat, autorke Marije Mihaliček. Pokrenuli smo izdavašstvo dječijih knjiga. Prvo u nizu su “Kotorske legendice” sa ciljem da postane edicija. 

Da završimo razgovor sa nekom pozitivnom mišlju, a sobzirom da je tema pandemija, kako izgleda kultura sada kada se sve vratilo, rekli bismo, na pređašnje stanje, da možemo da konzumiramo kulturu i sve ostale sadžaje na pravi način? 

Svaki problem nas izgrađuje i podstiče da posmatramo stvari iz druge perpektive. U tom kontekstu pandemija jeste podstakla da se promišlja drugim, novim načinima uživanja u kulturnim sadržajima. Kulturu ne može niko da oduzme, niti da uskrati. Ona je jednostavno sastavni dio čovjeka i zato mi u Muzejima insistiramo da naši sugrađani i sugrađanke upoznaju što bolje naše kulturno nasljeđe, prvenstveno zato što je ono dio njihovog identiteta, dio Kotora i to je nešto što ne može biti oduzeto. 

Razgovor sa Dušicom Ivetić, direktorkom OJU “Muzeji” Kotor možete slušati u repriznom izdanju emisije “Katareo” na našim talasima u četvrtak, 24. novembra od 20 sati i 30 minuta.  

Tekst: Irena Mačić 

Foto: arhiva OJU “Muzeji” Kotor

Podijeli na: