Ekonomija

09.01.2022
273

RISTIĆ: STRATEGIJA U RAZVOJU TURIZMA DA RIJEŠI PROBLEM SEZONALNOSTI, U PLANU PROGRAM DIGITALNE TRANSFORMACIJE KOJI ĆE OMOGUĆITI NAPLATU USLUGA TURISTIMA ALI I SMANJITI SIVU EKONOMIJU

Turistička organizacija Kotor će po prvi put dobiti svoju lokalnu strategiju koja će se oslanjati na Strategiju razvoja turizma u Crnoj Gori, a dobrim dijelom će biti „naslonjena“ i na lokalne strategije Herceg Novog , Tivta i Budve.

„ Mi smo oformili okosnicu radne grupe i potrudili smo se da angažujemo ljude iz struke i to iz oblasti turizma, ali i ekologije, zaštite kulturno istorijskih spomenika i drugih, koji su nam potrebni kako bi napravili funkcionalnu strategiju koja će biti, prije svega, u korist grada“ – kaže za Radio Kotor v.d. direktora Turističke organizacije Jovan Ristić.

Sezonalnost koja je prepoznata kao jedna od glavnih prepreka cjelovitog razvoja turizma kod nas je nešto što, kako ističe, više ne smijemo dozvoliti.

„ U bivšoj Jugoslaviji u kojoj su funkcionisale industrija i proizvodna ekonomija, sezonalnost je imala smisla. Međutim, danas je turizam nešto na čemu se bazira ekonomija Crne Gore i zato je sezonalnost nedopustiva. Vjerujem da je sezonu moguće produžiti i na tome treba  ozbiljno raditi“ – kaže Ristić u razgovoru sa Jelenom Kljajević.

Jedna od karakteristika crnogorskog turizma u ovom periodu je i regionalnost i ova pojava je logična, naročito u neizvjesno doba, uslovljeno pandemijskom situacijom. „ Svi gosti iz regiona su dobrošli i doživljavamo ih domaćima. No, sa druge strane – Kotor je pod zaštitom Unesko-a i treba da bude prepoznat i dostupan posjetiocima iz cijelog svijeta, a tome smo, istina, svjedoci već godinama“ – dodaje Ristić.

Kada je u pitanju nedostatak kadrova, ističe da se mora raditi na kvalitetnom obrazovanju kadrova u turizmu, ali i u trgovini i drugim oblastima koje se naslanjaju na turizam. „ To je sad već veliki problem. Kadrove dobrim dijelom dovodimo iz zemalja okruženja, ali se sada dešava da oni odlaze u druge zemlje, u turistička mjesta u kojima su plaćeniji nego ovdje. Činjenica je da moramo imati kvalitetan kadar - osobe koje rade u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini , a koje dobro poznaju strane jezike, ali i i istoriju mjesta u kojima žive i rade“ – navodi Ristić.

Kada govorimo o digitalnoj transformaciji, Ministarstvo ekonomskog razvoja, dodaje, u ovom periodu vodi pregovore sa nekoliko kompanija koje imaju predloge programa za registraciju gostiju i njihovu prijavu boravka.

„ Mala smo sredina i mislim da bismo program za koji se odlučimo mogli jednostavno realizovati. Naši sugrađani su veoma kompjuterski pismeni, posjeduju potrebnu opremu i siguran sam da korišćenje programa neće biti problem. Program će podrazumijevati aplikaciju putem koje će izdavaoci moći da prijave svoje goste i da im naplate uslugu koju su im pružili kao i propisane takse, dok će se distribucija realizovati preko programa.  Tako ćemo izbjeći gubljenje vremena zbog čekanja ispred punktova za prijavu i slično. Program će imati i opciju detekcije ispravnosti poslovanja izdavaoca smještaja. Automatski će registrovati da li se prijava obavlja iz neregistrovanog objekta na primjer, da li je objekat registrovan na pravi broj smještajnih jedinica.. Tako ćemo vrlo brzo imati zaokruženu priču, u saradnji sa drugim gradskim i državnim službama koje će biti na neki način umrežene, a to je način da sivu ekonomiju svedemo na minimum“ – navodi Ristić.

Odlaganje smeća na mjestima koja za to nisu predviđena i divlje deponije su nešto što, takođe, predstavlja veliki problem.

„ Trebalo bi da svi povedemo više računa o životnoj sredini. Prije svega mi tu živimo. Kakvu mi sliku nudimo turistima? Svi bi pojedinačno trebalo da budemo mali ambasadori zemlje u kojoj živimo, a to ćemo najbolje uraditi tako što ćemo čuvati životnu sredinu“ – kaže  Ristić. 

Kvalitetnoj izradi Strategije turizma u Crnoj Gori kao i lokalnih u ovoj oblsti treba, dodaje, ozbiljno pristupiti. „ Mi strategiju moramo graditi na kvalitetnim osnovama, odnosno ovaj dokument mora biti nešto što je realno realizovati, nikako ne smije predstavljati neku vrstu spiska želja“ – zaključuje  Ristić.

 

Foto arhiva Radio Kotora

 

Podijeli na: