Ekonomija

Svjetska ekonomija i turizam će se na nivo od prije “korona-krize” vratiti tek u trećem kvartalu 2023. godine, ocijenio je profesor ekonomije i turizma Ivo Županović, pozivajući se na kredibilne procjene Oksforda i Mekinsija.

“Podsjećam na strukturu ukupnih emitivnih tržišta kada je u pitanju Crna Gora i redovni turistički promet iz 2019. godine gdje možemo da kažemo da EU i Britanija generišu čak 35 %, tržište Rusije, Bjelorusije i Ukrajine nekih 17-18%, tržišta regiona 33%... Naravno, tu je i domaće tržište u redovnom prometu sa nekih pet do šest procenata”, kazao je prof. dr Županović u emisiji “032” Radio Kotora, dodavši da je 2021. godina početnog oporavka.

Na državnom nivou, u odsustvu aviopovezanosti sa ruskim emitivnim tržištem i dobrim dijelom zemalja Evropske unije (EU), aktuelne su kampanje marktinški fokusirane na tržišta regiona, prevashodno srpsko.

“Kredibilne procjene Mekinsija i Oksforda govore da će se svjetska ekonomija i svjetski turizam vratiti na približno isti nivo tek u trećem kvartalu 2023. i ja ostajem pri toj procjeni. Ipak, tržište EU se ne smije nikako zanemariti i fokus takođe ne može nikako biti samo na region, ali kada niste nekoliko godina na tržištu tipa Velike Britanije, Francuske, Njemačke, vrlo teško se vraćate na ta tržišta. Dakle, u prvom kadru treba da su nam tržišta regiona i EU”, kazao je Županović.

Ističe značaj “bilaterale”, jer se u specifičnom trenutku, kakav je sada, ne može sve odraditi marketingom.

“To je posebno značajno kad je Kotor u pitanju. U Kotoru, kad je riječ o stacionarnom turizmu, dominiraju evropska i tržište Rusije, pa tek onda regionalno”, podsjetio je Županović.

Naglašava i značaj aspekta turističkog prometa koji, kako je rekao, nije isto što i njegovi finansijski efekti.

“Dnevni prihod i profit od pojedinačne sobe, ili pojedinačnog izdatog smještaja, nije isto sa svakim tržištem. Tako npr. Belgija, deseta zemlja po “rankingu” u tržištu EU ima prosječnu neto zaradu od 2400 EUR, što je goto pet puta više od regiona. Znači, region da, jer to su naši dugoročni, stabilni partneri i trebamo im posvetiti pažnju. Međutim, ne treba se izgubiti fokus na tržište EU. Neophodno je učiniti sve kada je u pitanju ”bilaterala” i za ta tržišta,  a pogotovo kada je u pitanju tržište Rusije. Ono je za  nas itekako značajno i to ne samo u turističkom, već i u smislu naplate poreza na nepokretnosti i ostalih stvari od značaja za lokalne budžete, što se takođe ne smije izgubiti iz vida”, kazao je Županović.

Povodom izdavanja Sigurnosno-zdravstvenog protokola koji obuhvata set mjera i aktivnosti kojim se smanjuju rizici obolijevanja ljudi od koronavirusa, a bazirani su na principima kontrole i prevencije transmisije bolesti u cilju potpune informisanost lokalnog stanovništva, turističke privrede i gostiju, što je preduslov za očuvanje zdravlja svih, a zatim i za realizaciju uspješne turističke sezone, Županović apostrofira kao pozitivno - značaj pokrića troškova i bolničkog liječenja oboljelih od kovida.

“S druge strane, mislim da se navedeni protokoli moraju dopuniti sa nekim stvarima koje imamo u okruženju. U Hrvatskoj npr. ili Kipru. Tu su uključene i lokalne samouprave koje obezbjeđuju određene objekte za ljude koji treba da idu u izolaciju, ili da budu u karantinu. Na taj način se relaksira sam hotelski smještaj”, kaže Županović, naglašavajući primjer Brača koji kao lokalna samouprava pokriva troškove boravka gosta u izolaciji.

Kada je riječ o “kruzing” protokolima mišljenja je da trebaju biti mnogo detaljnije napisani.

Budućnost Kotora je, dodaje, u stacionarnom u kombinaciji sa kruzing turizmom.

“Kruzing turizam je imao ogromne ekonomske benefite kada je Kotor u pitanju. Međutim, treba znati da postoji nešto što se “carrying capacitiy model”. U skladu sa tim, ovaj vid turizma se mora svesti na određene parametre -  nekih osnovnih 40 EU indikatora. S druge strane morate vidjeti da svođenjem tih parametara ne izgubite ekonomsku dobit od navedenog vida turizma. To se može boljim destinacijskim menadžmentom, boljim upravljanjem turističkom destinacijom, uvezivanjem s drugim vidovima turizma, prevashodno sa kulturnim turizmom. Što se tiče stacionarnog turizma, radi ekstenzije turističke sezone, radi razvoja drugih vidova turizma, sportskog i kongresnog, Kotor mora da razvija stacionarni turizam u mjeri mogućeg. To je Prostornim planom obalnog područja navedeno na nivou od tri hiljade kreveta, a što znači da u odnosu na sadašnji nivo, od nekih 1,6 hiljada kreveta, ove kapacitete treba maltene duplirati”, kazao je Županović.

Cijela priča, naznačio je, neostvariva je bez izgradnje već prostorno predviđenih hotela u centru grada i ukoliko se ne poštuje ambijentalni i svaki drugi vid održivosti (posebno socio – ekonomski i ekološki) kada je u pitanju grad Kotor.

Reprizu emisije “032” sa našim gostom, profesorom ekonomije i turizma Ivom Županovićem, možete poslušati večeras od 21 i 30.