Ekonomija

07.01.2020
558

PROF. DR IVO ŽUPANOVIĆ O RAZVOJU TURIZMA U KOTORU: FOKUS NA ZAPADNOEVROPSKE DESTINACIJE

Sa našim sugrađaninom prof. dr Ivom Županovićem, predavačem na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, razgovarali smo o projekcijama razvoja turizma na globalnom i lokalnom nivou.

Koje projekcije postoje kada je u pitanju razvoj turizma na globalnom nivou?

Po projekcijama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), turistička industrija na globalnom nivou će u narednoj dekadi rasti po svim kriterijumima.

Po njihovim podacima, zaposlenost u turizmu će rasti po prosječnoj stopi od 2,5% na godišnjem nivou.

Po istom izvoru, broj stranih gostiju će rasti po prosječnoj stopi od 3,8%.

Potrošnja turista na bazi odmora će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,9%, a potrošnja po osnovu poslovnih putovanja od 3,2%.

Kapitalne investicije će rasti po stopi od 4,2%, prosječno na godišnjem nivou do 2029.godine.

Vaše mišljenje o najavljenj promjeni legislative u turizmu, odnosno Predlog Zuakona o turizmu i ugostiteljstvu koji je nedavno predstavljen na okruglom stolu u Privrednoj komori?

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, izvršiće se transponovanje EU direktive 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima (koja je stupila na snagu u julu 2018. godine).Mislim da se predlogom navedenog zakona značajno povećavaju zaštitni mehanizmi kada su prava potrošača u turizmu u pitanju.

U cilju daljeg unapredjenja predloga  zakona, mislim da bi bilo adekvatno izvršiti sledeće dopune:

  • Član 106

Vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka:

Smatramo da je neophodno dodati pojam difuzni hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavanje privatnog smještaja.

  • Član 123

Smatram da treba upotrijebiti drugaciju formulaciju, jer tajnog gosta obično angažuje sam menadzment ugostiteljskog objekta u smislu unapređenja usluge i zastite brenda. Takođe  se podrazumijeva da MORT u slučaju sumnje u kvalitet određenog subjekta može da koristi institut tajnog gosta, te smo mišljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno.

  • Član 146

U okviru navedenog člana precizirati da i lokalne i klasterske turističke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa krovnom strategijom na nacionalnom nivou.

  • Član 148

Predvidjaju se podsticaji za privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju djelatnost povezanu sa turizmom i ugostiteljstvom. Smatramo da treba preciznije navesti na koje oblasti se egzaktno  odnosi.

 

Kada je u pitanju benchmarking Predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  turizmu i ugostiteljstvu sa legislativom u Hrvatskoj treba istaći da je u članu 71 i 72 Zakona o pružanju usluga u turizmu  u Hrvatskoj definisano da ustanove visokog obrazovanja mogu samostalno da sprovode stručni ispit za turističkog vodiča, a kako se navodi, na osnovu pravilnika koji definiše ministar turizma, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za obrazovanje, koji propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, sastav ispitne komisije, uslove koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita.

Takodje, u članu 76 navedenog zakona se definiše institut počasnog turističkog vodiča, gdje se omogućava  istaknutim znanstvenicima i stručnjacima da se na njihov zahtjev prizna istim svojstvo počasnog turističkog vodiča iz područja uže specijalnosti.

U članu 91  pomenutog zakona se definišu turističke usluge i pružaoci usluga u kongresnom turizmu, smatram da bi navedeno bilo korisno implementirati i u crnogorskoj verziji zakona.

Kako vidite dalji razvoj turizma u Kotoru?

Koliko vidim, kada su u pitanju emitivna tržišta apsolutni je fokus na zapadnoevropskim destinacijama, kao i destinacijama sa ogromnim diskrecionim dohotkom, poput SAD i skandinavskih zemalja, što je dobro.

Ne vidim mogućnost za dalji ekstenziju sezone ukoliko se ne izgrade hotelski sadržaji koji bi omogućili razvoj sportskog i kongresnog turizma, za šta se zalažem skoro deset godina. Vidim da će odredjeni sadržaji biti izgradjeni u Stolivu, što je afirmativno, jer je u pitanju ozbiljna investicija od 10 miliona € i novih 105 smještajnih jedinica, ali to nije dovoljno. Kada je u pitanju sportski turizam, neophodno je razvijati i sadržaje ovog tipa koji omogućavaju i održavanje manifestacija na evropskom nivou, te stoga se iskreno nadam da će kotorski zatvoreni bazen skoro biti u funkciji. Još jednom ću ponoviti, da pored sportsko-takmičarskog i sportsko-turističkog aspekta, ovaj objekat objedinjava i socijalnu dimenziju integracije mladih, i svako dalje odlaganje njegovog funkcionisanja, po meni bi imalo nesagledive reperkusije.

Ponoviću moj apel da se djeluje u smislu izmjene postojeće regulative, gdje bi se dodatno  djelovalo kada su u pitanju investitori koji ne privode namjeni lokacije  gdje su planskim dokumentima predvidjeni hotelski sadržaji i gdje nema imovinskih sporova,a mimo onih zahvatanja po ovom osnovu koji već predvidja Zakon o porezu na nepokretnosti.

Stagniranje u ovom pogledu znači limitiranje turističkog i ukupnog razvoja grada, usporavanje zapošljavanja u ovoj oblasti i onemogućavanje direktnih i indirektnih finansijskih benefita za grad.

Što se privatnog smještaja tiče, mislim da je apsolutno neophodno upotrebiti model difuznih (uz prethodnu korekciju legislative što sam notirao u odgovoru na Vaše prethodno pitanje) i integralnih hotela, što bi omogućilo bolju vizibilnost privatnog smještaja, bolju dostupnost navedenog vida smještaja kada su grupe u pitanju, ali i smanjenje marketinških troškova.

Kao neko ko rukovodi radnim timom Ministarstva turizma i održivog razvoja i Ministarstva kulture za implementaciju Programa razvoja kulturnog turizma  za period 2019-2021.godina posebno sam zainteresovan da Kotor svoju materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, maksimalno valorizuje i involvira u turistički proizvod.

Mislim da je tu potrebna dodatna edukacija, što će se vjerujem realizovati u više faza na državnom i lokalnom nivou, i kada je u pitanju edukovanje poslenika zaposlenih u domenu kulture kako što efikasnije i kvalitetnije promovisati navedeni proizvod, ali i turističkih poslenika, koji se bave involviranjem ovog dijela turističkog proizvoda u ukupnu ponudu, tu mislim i na turističke agencije, ali i turističke organizacije.

Pored toga, kada je u pitanju održivost turističke destinacije, mislim da će biti neophodno egzaktno mjerenje nosivosti turističke destinacije, u svakom segmentu, pogotovu, kada je uže urbano jezgro u pitanju.U ovom smislu Evropska unija preporučuje mjerenja parametara u domenu  kategorija: upravljanja destinacijom, ekonomskih vrednosti, socijalnih i kulturnih vrednosti, ekoloških vrednosti,ali i dodatnih kategorija u domenu nautičkog turizma, saobraćajne pristupačnosti, gdje se posebno analizira pristupačnost prevoznih sredstava i pristupa objektima lica sa invaliditetom.

Podijeli na: