Društvo

13.09.2020
808

PEŠIKAN: MEDIJSKOM PISMENOŠĆU PROTIV KOMUNIKATIVNE AGRESIJE

Agresivna komunikacija u svakodnevnom životu, posebno u medijima, postala je sve izraženija. Na taj način dolazi do desenzitivizacije javnosti na agresivnost i nasilje raznih vrsta,  smatra prof. dr Ana Pešikan.

Ona je nedavno u Multimedijalnoj sali kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“, a povodom Međunarodnog dana  pismenosti, održala predavanje pod nazivom „Medijska pismenost: nužni alat u 21. vijeku“.

„Najvažniji dio publike predstavljali su učenici Gimnazije Kotor-novinarske sekcije. Bili su odlični partneri u komunikaciji i zadovoljna sam kako promišljaju o ovoj temi“, rekla je Pešikan, podsjetivši da medijska pismenost građana postaje sve bitniji faktor u borbi protiv negativnih posljedica medijskog diskursa koji često ima za cilj manipulaciju i dezinformisanje najšire javnosti.

“Zahvaljujući savremenoj, digitalnoj tehnologiji naša zbilja danas izgleda mnogo drugačije nego ranije. Ta vrsta posredovane, virtuelne komunikacije promijenila je naš privatni i profesionalni život iz korjena. Na dnevnom  nivou se pojavi nekoliko kvadriliona bajtova novih informacija, što u našu svakodnevicu unosi popriličan haos i zato moramo imati neki alat kako bi ih bolje razumjeli i procesuirali“, pojašnjava Pešikan.

Važno je, smatra, najprije razumjeti način na koji mediji funkcionišu. „Veoma malo medijskih kuća ima za cilj da objektivno informiše i edukuje javnost. Radi se uglavnom o potrebi da se ostvari izvjestan profit. Svjedoci samo da su, recimo, na TV-u, informativni, a naročito zabavni  program anulirali sve druge segmente programa, uz kontinuiranu želju da ljude oblikuju po određenoj mjeri. Da od nas zapravo naprave konzumente popularne kulture ili što je još pogubnije, određenih proizvoda. Stavovima i mišljenjem koje mediji pokreću, kreiraju i plasiraju, izazivaju određene emocije kod gledalaca, a one su glavno pogonsko gorivo za određeno ponašanje. Na kraju shvatite da ste samo marioneta u rukama pojedinih medija i ništa više od toga. Ali tada uglavnom već bude kasno“, saopštila je Pešikan.

Samo se deklarativno, ističe, spominju tolerancija, otvorenost i razumijevanje različitiosti, a kritičko mišljenje se samo ponegdje pojavljuje i to najčešće vrlo skriveno. „Budimo iskreni i recimo da ne postoji država na svijetu koja baš hoće nezavisnog, kritičkog građanina. Onog koji će na dnevnom nivou postaviti na desetine smislenih pitanja, imati kritički osvrt na plasirane programe i dovoditi u pitanje određeni autoritet. Upravo zato je važno da država iznjedri građane, posebno mlade ljude, koji su sposobni da razumiju i selektuju informacije objavljene u medijima, te da prepoznaju pokušaje medijskih obmana koje direktno utiču na njihov svakodnevni život. Bitno je naučiti razlikovati informisanje od manipulacije, jačati sopstvene kapacitete u tom smislu, te preispitivati razne medijske sadržaje na koje nailazimo svakoga dana”, zaključila je Pešikan.

 

Podijeli na: