Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Izviđaštvo nas uči da smo dio zajednice i da zajedno možemo mnogo, ocjenjuje književnica Biljana Kordić, osvrćući se na iskustvo koje je obilježilo njen život i stvaralaštvo.

U emisiji „Nedjeljni razgovor“ Radio Kotora govorila je o povezanosti izviđaštva, rada u prirodi i književnosti za mlade.

„Kada zajedno podižete šator, pripremate hranu, pomažete onome do sebe ili se snalazite u prirodi, zapravo učite kako izgleda stvaran život. Na taj način se gradi odgovornost i povjerenje“, pojašnjava Kordić.

Po struci inženjerka saobraćaja i nastavnica u penziji, iza sebe ima dug rad u obrazovanju i radu sa mladima.

„Cijeli radni vijek sam provela sa djecom, kroz školu, kulturu i razne oblike edukacije. Pisanje je došlo kao prirodan nastavak tog posla, samo u drugoj formi“, navodi ona.

Njeni romani, među kojima je i „Družina izviđača i gradske nemani“, koji je prošlog mjeseca predstavljen i u Kotoru, kombinuju avanturu i društveno angažovane teme.

„Ne pišem da bih direktno poučavala. Cilj mi je da kroz priču djeca sama dođu do zaključaka. Ako ih priča zadrži, poruka će ih već nekako pronaći“, kazala je naša sagovornica.

Izviđaštvo u njenim knjigama ima posebno mjesto jer, kako kaže, nosi iskustvo koje ne može da se zamijeni teorijom.

„To je prostor gdje se uči sloboda, ali i odgovornost. Moraš da funkcionišeš u grupi, ali i da se sam snađeš. To ostaje za cijeli život“, ističe Kordić.

Razlike među djecom, naglašava, manje su nego što se misli, ali je ključ u pristupu odraslih.

„Djeca su svuda slična. Ono što pravi razliku jeste koliko im damo prostora da misle, jasno i otvoreno govore. Kada ih slušamo, često nas iznenade koliko su zreli u razmišljanju“, kaže ona.

U njenim romanima obrađuju se ozbiljne društvene i ekološke teme.

„Priroda, kriminal, narkomanija, to nisu tuđe priče. To su problemi koji se tiču svih nas i o kojima mladi moraju da znaju“, navodi Kordić.

Posebno joj je važno da mladi kroz književnost dobiju osjećaj da mogu da utiču na promjene.

„Najopasnije je kada mladi povjeruju da ništa ne zavisi od njih“, poručuje ona.

Najavila je i novi roman koji će se baviti temom falsifikovanog meda, a javnosti će biti predstavljen sljedeće godine na Dan planete Zemlje.

“U pitanju je globalni problem, jer se radi o industriji u kojoj se zarađuje na neznanju ljudi. Med se miješa sa šećernim sirupima, dodaju se različite supstance i tako se stvara proizvod koji nije ono za što se predstavlja. Dakle, problem nije samo ekonomske prirode, već i zdravstvene. Ljudi često ne znaju što kupuju. Postoje vrste meda koje uopšte nemaju veze sa pčelama, a ipak se nalaze na policama i koriste u ishrani. To može biti opasno, posebno za osjetljive kategorije, poput osoba koje imaju dijabetes“, zaključila je Kordić.